Lokalne vijesti

15.03.2019

Želimo se izboriti za pravo na izvor Kožljak!

Zajednica građana „Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine“ danas je kod izvora pitke vode u Kožljaku održala konferenciju za medije. Konferenciji su bili nazočni Mladen Bastijanić, djelatnik Vodovoda Labin, Ivan Mohorović, bivši vijećnik Općine Raša, Tanja Pejić, vijećnica Grada Labina te Mladenka Vidas, jedna od istaknutijih aktivistica Labinštine po pitanju okoliša. Zbog najavljene reforme vodnog gospodarstva (spajanja vodovoda), danas su izrazili zabrinutost što najkvalitetnija voda iz izvora Kožljak ostaje neiskorištena, dok se većini građana Labinštine distribuira voda iz dva raška izvora, a koja su pod direktnim udarom fekalnih voda (izvori Fonte Gaja i Kokoti).

Priopćenje s konferencije prenosimo u cijelosti:

S obzirom na najavljenu reformu vodnog gospodarstva, predstoji nam spajanje uslužnih područja. Prema neslužbenim informacijama, u Istri bi bila dva uslužna područja, u odnosu na dosadašnja tri (Pula, Buzet i Labin). Zakon bi trebao stupiti na snagu u ovoj godini, odnosno tijekom ove godine bi trebalo primijeniti pripajanje.
Stoga je naša zabrinutost za izvor koji sadrži najkvalitetniju vodu (izvor Kožljak) alarmantno visoka. Rješenje je na nama građanima, hoćemo li naše pravo na vodu ustupiti nečijem pravu na zaradu (političkom interesu) ili sebi.

► Paradoks vodoopskrbe Labinštine
Izvorišta pitke vode Fonte Gaja i Kokoti, iz kojih se opskrbljuje veći dio Labinštine, konstantno su pod udarom zagađenja bakterijama fekalnog porijekla i zamućenja.
Paradoks ovog nerazumnog i po građane štetnog utjecaja na zdravlje stoji u činjenici neiskorištavanja najkvalitetnije vode iz Kožljaka i konstantnog zagađenja dva raška izvora (Fonte Gaja i Kokoti).
To je alarmantan podatak, koji traje preko 40 godina! To je dokaz nesposobnosti politike i struke koja dopušta da najčišća voda ponire i gubi se neiskorištena u tlu, dok se građanima distribuira voda iz raških izvora, koja je pod konstantnim udarom fekalija.

► Izvor Kožljak prodati za punionicu?!
Nedavnim istraživanjem, došli smo do jednog izvora informacija koji nam je otvorio oči ove prljave igre, nečijeg političkog interesa (businessa). Došli smo do informacije kojom smo zaključili zbog čega se nikad nije ništa učinilo kako bi se najkvalitetnija voda priuštila građanima.
Možemo postaviti pitanje: Zbog čega se nikada nije ulagalo u taj izvor?
Odgovor nalazimo u NN br. 24/06, 17.02.2006.g. – Odluka o donošenju plana parka prirode Učka, članak 75, u četvrtom stavku upisana je ''planirana punionica vode (lokalitet Kožljak)''!
Grozimo se ovom pomisli, da se zbog nečijeg plana, prljave igre, jer ne možemo drukčije opisati stanje vodoopskrbe na Labinštini, desetljećima odbija distribucija vode građanima sa ovog zlatnog izvora.

Mladen Bastijanić (djelatnik labinskog Vodovoda) se prisjeća da je na jednom od zborova radnika Vodovoda iz 2006.g. od strane direktora Vodovoda (Dino Škopac) predstavljena ideja tj. projekt da je strani investitor zainteresiran za punionicu vode na izvoru Kožljak. Na pitanje radnika Vodovoda zašto oni ne bi kao zajednica napravili punionicu, Dino Škopac je rekao: „Nemamo mi 20 milijuna kuna za taj projekt“ i time zatvorio usta svima osim trojici radnika koji su zbog oštrog protivljenja kasnije snosili posljedice.

Nadležnima je Mladen zamjerao što za projekt odvodnje nisu iskoristili sredstva koja su nam bila na raspolaganju, predpristupni fondovi EU. Na žalost, nikakvi fondovi ni želje građana nisu mogli omogućiti iskoristivost ovog izvora za građane, jer očito je da je za nečiji interes odavno obećan.

► Izvor Kožljak je strateški prevažan izvor za lokalnu zajednicu
Ekonomsko opravdanje izvora Kožljak leži u činjenici da se izvor Kožljak nalazi na koti od 275 m.n.m. pa njegova voda može doći bez "pumpanja", dakle "slobodnim padom", do svih mjesta na Labinštini osim u Nedešćinu i Gornji Labin koji su na višim kotama.
Do ta dva mjesta dolazi voda sa Kožljaka "malim" pumpanjem na višu kotu.
Dakle, voda iz izvora Kožljak je pored toga što je najbolja, ona je i NAJJEFTINIJA voda.

Ono što bi bilo poželjno odmah napraviti, bez velikih troškova, je postavljanje javnih špina na trasu postojećeg cjevovoda.

S obzirom na neodgovorno rukovodstvo koje nema smisla za ekonomično i racionalno upravljanje, kako prirodnim resursima (izvori pitke vode) tako i sustavom odvodnje (krapanski kanal pod udarom fekalija), pozivamo Grad Labin te Općine Raša, Kršan, Sv. Nedelja i Pićan (osnivači Vodovoda Labin) da se građanima izjasne po ovoj tematici koja se tiče interesa svih građana Labinštine.

Pozivamo navedene članove Skupštine Vodovoda da kažu namjeravaju li povećati iskoristivost ovog izvora, ili ga žele prodati za punionicu, s obzirom da je vremena do spajanja Vodovoda jako malo. Spajanjem Vodovoda je neminovan gubitak samostalnosti, stoga se bojimo da njihova šutnja po ovoj tematici vodi tome.

Ukoliko se ogluše po ovom pozivu, smatramo da i dalje namjeravaju djelovati skriveno od očiju javnosti, jer njihovo djelovanje do sada nije bilo prioritetno u interesu građana.