Lokalne vijesti

16.04.2019

O izvoru Kožljak se šuti, poručila Zajednica građana Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine

Temeljem, sredinom ožujka  održane tiskovne konferencije pored izvora Kožljak i upućenog poziva za odgovorom Skupštini Vodovoda Labin, uzvraćeno nam je šutnjom, poručili su u priopćenju za javnost članovi Zajednice građana Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine Mladen Bastijanić, Tanja Pejić, Ivan Mohorović i Mladenka Vidas.  

Na pitanje namjeravaju li povećati iskoristivost izvora Kožljak ili ga žele prodati za punionicu, koje su uputili gradonačelniku Labina i načelnicima općina Kršan, Pićan, Sveta Nedjelja i Raša, koji su članovi Skupštine Vodovoda, odgovori su dobili od Grada Labina i Općine Raša, od općina Kršan i Pićan, kažu dobili su naznake o slanju odgovora koje nisu dobili, dok se Općina Sveta Nedjelja nije uopće oglasila. U odgovorima Labina i Raše na pitanje čija je bila inicijativa da se izvor Kožljak upiše kao planirana punionica, oni kažu da ne posjeduju traženu informaciju. 
 
U priopćenju članovi Zajednice građana podsjećaju da je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća direktor Vodovoda Dino Škopac kazao kako su inicijative za punionicu započele prije 2006.godine, odnosno da je 2004.godine Vodovod poslovao s gubitkom te da je dobiven nalog od Skupštine da se pokuša bilo kakvim akcijama poslovanje pretvoriti u plus. „Iz navedenog zaključujemo da je nalog potvrđen ako ne i izdan od tadašnjeg predsjednika Skupštine Vodovoda, Tulia Demetlike. Naime, Grad Labin ima 54,40% učešća u vlasničkoj strukturi Vodovoda Labin, iz čega proizlazi da je za donošenje odluke dovoljan i presudan jedan ''glas''. 
 
Zanimljivi su takvi vlasnički odnosi Skupštine Vodovoda s obzirom da Labin nema ni jedan izvor na svom području. Razvidno je da mora postojati ''pisani trag'' o navedenoj inicijativi koji se drži u zaključanoj ladici onih koji donose odluke, a to su pored direktora, članovi Skupštine društva koji o ovom slučaju nemaju nikakvih saznanja – ili ih ne žele predočiti.“, kaže se u priopćenju.  Na pitanja u  kojima su htjeli čuti njihov stav, branili su se, veli se u priopćenju,  šutnjom pozivajući se na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. 
 
„Ipak moramo naglasiti da su se gradonačelnik Valter Glavičić i načelnica Glorija Paliska odazvali pozivu i obrazložili svoj odgovor bez davanja odgovora na pitanja da li je tadašnji načelnik/gradonačelnik podržao tu inicijativu i zašto je/nije?, da li vi osobno podržavate danas korištenje ovog izvora kao punionicu (privatizacija izvora) i  da li vi osobno podržavate veću iskoristivost ovog izvora za građane Labinštine (putem izgradnje cjevovoda i javnih špina ili na neki drugi način)?“, kažu u priopćenju članovi Zajednice građana zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine. 
 
Nadalje kažu oni kako ostale članove Skupštine Vodovoda neće pozivati na Zakon o pravu na informacije po kojem su se trebali očitovati, s obzirom da ovim ne odazivom daju osobnu poruku svim građanima. „Koji je stvarni razlog njihove zajedničke, možda i dogovorene šutnje, možemo samo nagađati. Neke od naših pretpostavki je da šutnjom žele prikriti svoju odgovornost.“ Te svoje pretpostavke potkrepljuju citatom iz Izvješća o stanju Vodovoda iz 2012.godine kojeg potpisuje direktor Dino Škopac, a u kojem se kaže: 
 
''U svezi udjela pojedinog izvora u ukupno zahvaćenoj vodi ovdje je važno naglasiti stalnu težnju za povećanjem udjela vode iz izvora Plomin i Kožljak a na račun smanjenja zahvaćene vode iz izvora Fonte Gaj –Kokoti. To je važno zato jer se time smanjuje trošak za ukupno utrošenu struju za pogon crpnih stanica i tako povećava ekonomičnost poslovanja.'' Pitamo se, gdje je nestala ta težnja. Gdje je nestalo racionalno i ekonomično poslovanje, ili ga nikad nije ni bilo osim na papiru. Tko su odgovorni za ovakve propuste? Težnja je isparila. Ostala je samo šutnja kojom se otpisuju i građani kao i izvor Kožljak, zaključuju u priopćenju članovi  zajednice građana Labinštine s Facebook stranicom pod nazivom Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine Mladen Bastijanić, Tanja Pejić, Ivan Mohorović i Mladenka Vidas.