Lokalne vijesti

25.09.2014

Zlatko Kopljar i Zoran Todorović u Lamparni

U sklopu Bijenala industrijske umjetnosti večeras će se u KUC-u Lamparna predstaviti umjetnici Zlatko Kopljar i Zoran Todorović.

Zlatko Kopljar multimedijalni je umjetnik. Diplomirao je 1991. godine slikarstvo na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. Autor je mnogobrojnih samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2004. godine predstavljao je Republiku Hrvatsku na 26. bijenalu u Sao Paulu. Živi i radi u Zagrebu. U Lamparni će se predstaviti radom K13.

Rad K13 (2007.) zasnovan je na umjetničko-istraživačkom postupku nadahnutom arhitektonskom i simboličkom dimenzijom zgrade TEŽ-a (Tvornica električnih žarulja). Zgrada TEŽ-a zaštićeni je industrijski pogon izgrađen pedesetih godina prošlog stoljeća po projektu arhitekta Lavoslava Horvata. Zgrada je bila namijenjene testiranju žarulja, pa je u zagrebačkoj industrijskoj zoni funkcionirala kao permanentna svjetlosna skulptura, svojevrsni svjetionik koji je na simboličkoj razini označavao najuspješnije dekade lokalnog industrijskog procvata. U današnjem proizvodnom procesu, ili bolje rečeno zamjeni lokalne proizvodnje uvozom robe, pogon postaje bespotreban. Tonjenje zgrade u mrak simbolizira i gašenje lokalne industrijske proizvodnje, a jedini način da se zgrada sačuva je prenamjena njene funkcije iz proizvodne u spomeničku.

zoran-todorovic-toplina-lamparna-velika

Zoran Todorović konceptualni je umjetnik. Diplomirao je 1992. godine slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu gdje danas radi kao docent. U svojoj bogatoj izlagačkoj karijeri, Todorović je 2009. predstavljao Srbiju na 53. Venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Beogradu.

U Lamparni se predstavlja multimedijalnim projektom Toplina iz 2009. godine, s kojim je nastupio na Venecijanskom bijenalu. Projekt prikazuje u formi dokumentarnog materijala, videom i s nekoliko preostalih primjeraka od 1100 prekrivača napravljenih od ljudske kose (u 240 salona ošišano je približno 200.000 ljudi). Projekt se referira na otuđenost tehnokratskog društva, a da bi uopće bio realiziran, uključivao je i osnivanje tvrtke, pa je tijekom produkcije rada umjetnik bio i poduzetnik s 440 djelatnika.

{fcomment}