FUREŠTANJE

Vođen putevima ljudske i profesionalne znatiželje, prije nekoliko dana se, sasma slučajno, zadesih u pulskoj ulici Mate Balote nedaleko od centra grada. Kako ugledah tamnozeleni ispis pseudonima velikog sina i poklonika ovoga kraja, u pamet mi se vratiše prvo prizori njegovog težačkog rakaljskog života, a potom i nadničarenja po kamenolomima, italijanskim trabakulima i zamornim pružnim gradilištima. Tek zatim mi se u pamet vratiše i neka od njegovih najznačajnijih djela iz oblasti poetike, preko novinskih članaka i eseja do znanstveno-istraživačkih radova... (više)

Iako je, i po definiciji i u stvarnosti, politika sve, i tiče se svakoga – bio tko politički angažiran ili ne, i ovoga puta od toga neizbježnoga zla pokušavam pobjeći što dalje. Ne samo zato što sam se kroz život uvjerio da je politika samo vještina laganja u pravo vrijeme (Voltaire). Već i zbog toga što je ovih dana bilo obilje politike na svim razinama – od problema s pulskim Uljanikom (što je notorno političko pitanje), do Vučića u Zagrebu (što je obostrana politička igra). Nitko, ili skoro nitko, ni u jednom od ova dva apsurdistana (Srbija i Hrvatska, a ima ih još itekako), pa ni ovdje... (više)

Putevi me prošlog vikenda provedoše istočnom Istrom, do Raše, Labina i Rapca. Kao kakav iskusni ovdašnji furešt odvažih se dragom prijatelju-došljaku detaljnije predstaviti Podlabin, Stari Labin, negdašnje rimsko naselje Albonu, te Rabac – žilu kucavicu cijele labinske Općine. Mog znatiželjnog i opsesivnog prijatelja život otprije nije nikada navodio u ove krajeve. Utoliko je njegova ushićenost razumnija, a moja odgovornost veća. Kiša, vjetar i miris prave-pravcate zime s osniježenih pićanskih bregova i Učke, opominjali su me da je trebalo ostati u toplome pa makar se... (više)

Mjesecima već slušam kako je demografsko pitanje u Hrvatskoj pitanje svih pitanja, da se zemlja najmanje deceniju nalazi u izvanrednom demografskom stanju i da izvanredno stanje zahtjeva izvanredne mjere. Iako problem negativne demografije nikako nije za podcjenjivanje, ne znam zašto se u ovoj zemlji toliko često balkanizira suština pa se umjesto o uzrocima u pravilu govori o posljedicama. Ne znam, također, zašto se tolika prašina podiže tek od prošle jeseni kada je o demografskoj krizi imperativno zagalamila predsjednica države... (više)

Aktualna bizarna ispovijest velikog francuskog glumca i bivšeg ljepotana Alaina Delona da ne žali što će umrijeti jer mu je ova naša epoha mrska i na koju mu se (kao i meni) povraća, podsjetila me je na jedan žovijalan ljetošnji sustet s ovećom grupom mještana Krnice, dopadjivog i gostoljubivog mjestašca na sjeveroistočnoj obali Istre.  (Ljeti je Krnica čarobna, živahna i mirisava, a zimi klonula i pusta kao i većina sličnih sela i zaselaka unaokolo.) Depresivno stanje Delonovog staračkog duha je takvo (pojašnjava velikan svjetskog glumišta i sineast) jer je sve što ga okružuje lažno... (više)

Ma koliko osobno držao ili ne do premise da je statistika tačan zbir netačnih podataka, numerički prosjeci su ipak životna realnost i bolji su orjentir od nikakvih. Led u mojim fureštanskim žilama je ovih dana prouzročila statistika SDP-ovog mlađašnog predsjednika Davora Bernardića koji je prošlog vikenda iz Ogulina, retorički krajnje stilizirano, priopćio hrvatskoj javnosti da „u ovoj zemlji oko 70 posto ljudi ima plaću između 3000 i 5000 kuna”, te u predizbornom stilu poručio da je to “nešto što se u Hrvatskoj mora brzo promijeniti, radnicima treba... (više)

Prvog vikenda  nakon Nove godine počeo je tradicionalni hrvatski skijaški tjedan u kojem će, kako javiše mediji, oko dvije stotine hiljada građanki i građana Hrvatske odperjati kojekuda do bjelosvetskih skijališta. Euforija skijanja zvana Janica, u Hrvatskoj traje već šesnaestu godinu. Od povijesnih Olimpijskih igara u američkom Salt Lake Cityu 2002. kada se Kostelićka, tek punoljetna, vratila sa tri zlatne i jednom srebrnom medaljom. Sjećam se tog spektakularnog dočeka hrvatske sportske ikone u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Takvo se oduševljenje... (više)

Prvi put božićnu svetkovinu i novogodišnje feštarije proživjeh, konačno, u Istri. U takvom duhovno-svečarskom pročišćenju od svega lošega u Odlazećoj, još jednom se prisjetih jedne od očevih iskustvenih spoznaja da ljudi, u većini, u svemu oko sebe gledaju vanjštinu, a Bog u srce čovjeka. To me dodatno ojača u vjerovanju da liturgijske svetkovine i svjetovni praznici zapravo i postoje zato da bismo iznova promislili o Formi i Suštini, odnosno o biti i imati, o sebi u meni i meni izvanjskome. Zato neka blagoslovljen bude... (više)

Kao stari istarski furešt, godinama se već službeno i privatno smucam po gotovo svim zemljama Europske unije i uočavam, uz ostalo, i to da su cijene istih roba u istim trgovačkim lancima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji...znatno niže nego u Istri. Zbog više suvislih razloga ne želim ovom prilikom imenovati trgovačke lance, ali građanima nije teško prepoznati internacionalne trgovine u istarskim gradovima, a onima koji kao i ja češće putuju, moja opažanja su i suvišna, pogotovo što se ne radi samo o dvojnim cijenama već i o dvojnoj kvaliteti istih roba... (više)

Neiscrpljen i neotkriven još uvijek je čovjek i čovjekovo znanje. Potrebno je samo da se u svakome od nas probudi volja! Tada se otkriju i put i način do uspjeha.  Tri svježa istarska primjera iz sfere biznisa to najbolje potvrđuju. Svaki za sebe je i čovjek . I čovjekovo znanje. I volja. I uspjeh. Povodom Svjetskog dana poduzetnica, u zagrebačkom hotelu The Westin sredinom studenog dodijeljene su nagrade najboljim hrvatskim poduzetnicama po izboru Mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria i Instituta za razvoj ženskog... (više)

Iako organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, ovdje je, kako ja vidim, toliko otpada u toku turističke sezone da bi kontejner po glavi stalnih i privremenih stanovnika bio možda dovoljan! Otkud toliko smeća na javnim sabiralištima, pored postojećih kontejnera, uz saobraćajnice, na zelenim površinama terre magice? Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) količina otpada iz turizma 2015. (to su zadnji raspoloživi podaci) iznosila je tek oko 100 hiljada tona ukupnog otpada na nivou cijele Hrvatske ili oko 380 kilograma otpada... (više)

Jedan sam od onih stranaca koji u Istru dolaze godinama i maštaju da jednoga dana tu i ostanu. Jer u ovom živopisnom krajoliku i njegovim ljudima vide neku drugačiju Hrvatsku, drugačiju Europsku uniju i Europu kao kontinent. Uz sve posebnosti koje me vežu za ovo podneblje, osobno mi, kao kosmopolitskom građaninu, iznimno godi i etnonacionalna harmonija kao antipod većinskom hrvatskom nacionalfanatizmu koji, od krvavo stečene neovisnosti, neprestano davi ovu prekrasnu zemlju s neizmjernim potencijalima... (više)