07.05.2018

Labin i Raša gradit će pročišćivač otpadnih voda kakav je u Novoj Gorici

Vijećnici Gradskog vijeća Grada Labina i Općine Raša u subotu su u Novoj Gorici obišli tamošnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Riječ je o uređaju MBR tehnologiji s visokim, trećim stupnjem pročišćavanja. Uz vijećnike, gradonačelnika Valtera Glavičića i načelnicu Raše Gloriju Paliska, kao i načelnika Općine Sveta Nedelja Gianvlada Klarića, vodećih ljudi labinskog Vodovoda u Novoj Gorici su bili i voditelj izrade studije izvedivosti Josip Jozić i izrađivača studije Domagoj Nakić iz tvrtke WYG Savjetovanje Zagreb, recenzent Dražen Vouk iz Građevinskog fakulteta Zagreb i voditelj projektnog tima Dražen Kamber iz Hrvatskih voda. 

Domaćini u novogoričkom pročišćivaču bili su direktor Vodovoda i kanalizacije Nova Gorica Miran Lovrič, voditelj projekta pročišćivača Mitja Gorjan i voditeljica pročišćivača Mojca Lapajne. „Došli smo s namjerom da vidimo kako izgleda pročišćivač s najmodernijom tehnologijom. Naši domaćini objasnili su nam sve tehničke, čak i neke financijske detalje i možemo reći da je ovo sustav primjenjiv na Labinštini te da bi bio dugoročno rješenje za zaštitu sustava odvodnje i zaštite pitke vode kazao je nakon obilaska pročišćivača otpadnih voda u Novoj Gorici gradonačelnik Labina Valter Glavičić: (ton – Valter Glavičić). A realno je, naglasio je Glavičić: (ton – Valter Glavičić 1). Ovo je bila prilika da se uvjerimo da je visoko pročišćavanje trećeg stupnja MBR tehnologije moguće ugraditi, kazala je raška načelnica Glorija Paliska: (ton – Glorija Paliska). Za općinu Raša, rekla je načelnica primjereno je zajedničko rješenje u sustavu aglomeracije Labin-Raša, pa će se sve moguće lokacije još razmatrati: (ton – Glorija Paliska 1). Pa iako ni Glavičić ni Paliska to nisu htjeli potvrditi po svemu sudeći ipak će se graditi samo jedan, zajednički pročišćivač i to na mjestu bivše Termoelektrane Vlaška. Odluku o tome trebali bi donijeti labinski i raški vijećnici na sjednicama gradskog i općinskog vijeća zakazanima za 22. svibnja. 

U Novoj Gorici bio je i predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Grada Labina Mladen Bastijanić koji je bio vrlo zadovoljan onime što je vidio. Josip Jozić iz tvrtke WYG Savjetovanje Zagreb pojasnio je razlike između ideje o budućem projektu u Raši i predloženih varijanti koje su izazvale prijepor između Labina i Raše: “Radi se o poboljšanoj varijanti broj jedan. Predviđali smo SBR tehnologiju ili pojednostavljeno rečeno odvojene otvorene bazene u kojim sa se odvija proces pročišćavanja. Na zahtjev jedinica lokalne samouprave obavili smo izmjenu koncepcijskog rješenja koje je značajno skuplje. Ovakav tip uređaja je zadnja riječ tehnike i pruža najbolje pročišćavanje i najoptimalnije zbrinjavanje mulja.“ 

Fotografije iz Nove Gorice pogledajte OVDJE.

Za razliku od Sekvencijalnog šaržnog reaktora (SBR), Membranski bio reaktor (MBR) služi se membranskim modulima koji se sastoje od desetaka tisuća kilometara tankih cjevčica promjera svega 0,04 mikrometra što omogućuje dobivanje pročišćene vode u potpunosti oslobođene od bakterija, virusa i krutih čestica. Proces pročišćavanja počinje mehaničkim predtretmanom u kojemu se uklanjaju prvo krupne, a potom i sitnije krute čestice, pijesak te ulja i masti. Potom se otpadna voda pročišćava biološkim postupcima koji se baziraju na uklanjanju organske tvari (ugljika) te hranjivih soli (dušika i fosfora) u bioaeracijskim spremnicima. Nakon toga otpadna voda ulazi u navedene membranske module te iz njih izlazi kao tehnološka voda koja se može koristiti za primjerice zalijevanje parkova i nasada. 

O njenoj čistoći svjedoči umjetno jezerce u dvorištu pročišćivača u Novoj Gorici koje je nastanjeno močvarnim biljem, lopočima, ribama i žabama. Pročišćena voda iz jezerca otječe u potok Vrtojbica, potom u rijeku Soču i završava u moru. Kažimo i da bi predviđeni uređaj Labin-Raša trebao biti kapaciteta oko 20 tisuća ekvivalent stanovnika za liniju vode i 30 tisuća ekvivalent stanovnika za liniju mulja. Ukupna vrijednost investicije trebala bi biti 356 milijuna kuna, od čega bi 70 posto financirala Europska Unija, 7 posto jedinice lokalne samouprave, a ostatak država.