07.01.2022

Tražili ste - gledajte!

„Tražili ste-gledajte“, zvala se jedna američka edukativno-zabavna serija iz vremena moje adolescencije. Tražili ste da budete u Europskoj uniji? Primljeni ste! Željeli ste otvorene granice? Imate ih! Sanjali ste o cijenama rada kao na Zapadu? Dosanjali ste! Maštali ste o više novca? Imate ga.

I? Panika! Panika zbog majstora, a svi bi nešto gradili, prepravljali i uljepšavali jer turistička sezona je na vratima. Ali zidara nema. Nema ni pitura, bravara, vodoinstalatera, električara, keramičara, parketara...

Možete moliti, kukati, plakati, suhim zlatom plaćati...džaba vam. Zatreba li vam zamjena obične špine, u čekaonici ćete, zar ne, ostati dva mjeseca. Kada zovete majstore u tu ubogu kišnu i dosadnu jesen, reći će vam da im je „ludnica kao nikada“ i da još malo sačekate, najbolje do proljeća. Kada ih zovete u zimu, vele vam da sačekate dok otopli. U proljeće vam vele „a, gdje ste bili do sada“? I tako cijela godina je nevakat, majstori su uvijek prezauzeti.

No, to i nije ono što me najviše živcira jer sam naviknut na takvu patoplogiju zanatlija u tranzicijskim zemaljama; tu se, kao što znate, gradi na svakom koraku i investira mnogo i čistog i prljavog novca. A iz toga se, prirodno, generiraju ostala dobra i brojni društveni feleri, abnormalnosti i disfunkcije u društvu. Mnogo mene više, dakle, izluđuju bezmjerne sujete, uobraženost i kuknjava svih tih uvaženih majstora. Sujetni su, brate, kao hirurzi. Uobraženi kao piloti. A kuknjare i jadaju kao da su i gladni i žedni. Kao da rade uzalud.

Ali ni u tome nije najveći problem. Problem je u očiglednosti te tipične istarske kontradikcije po kojoj su svi ti bajni velemajstori svoga zanata prezauzeti poslovima koje najbolje znaju raditi, ali su zato uvijek „bez novca“, jedva im se sastavlja „kraj sa krajem“, po gradilištima se još uvijek vozikaju ohrndalim golfom dvojkom ili renaultom 4 (katkad i ne registriranim), najčešće su mrgudni, umorni, grubi i apatični...I u pravilu se ne vole odazivati na telefonske pozive. 

Znam ja dobro da nije ugodno čekićati po vascijeli dan. Ili se pentrati po strmim krovištima. Burgijati cigle za vodoinstalacije. I disati na škrge u prašini i drugim smradovima... Teški su to i odgovorni poslovi. Zato su i skupi. I tek će biti. Ne samo ovdje, nego svugdje u svijetu gdje se vrjednuju specijalnosti. A zanatskih stručnjaka je sve manje globalno. Osobito je deficit servisnih radnika. 

Ovog proljeća je ovdje, recimo, problem sa čistačicama. Satnica im je u predsezoni skočila na njemačke, belgijske, nizozemske ili francuske razrede. Čak i više. I opet ih nema dovoljno. Ekonomisti bi to pojednostavili onom sintagmom o punudi i tražnji - ponuda diktira tražnju, a tražnja cijenu. OK! Mogao bih se čak i složiti s takvim tumačenjem, jer da ovog proljeća nije skočila potraga za čistačicama, cijena njihovog sata bi bila ista kao prošle godine. Ili bi srazmjerno potražnji padala ili rasla. Ali kada cijena neke usluge skoči za nekoliko puta odjednom, to već na prvi pogled ukazuje na ozbiljnije društvene (a ne duševne) poremećaje. Pokazuju to i nove boravišne pristojbe u nautičkom turizmu koje su ovog proljeća odlukom hrvatske vlade, u nekim kategorijama plovila, skočile čak za 860 posto! Takva odluka je, naravno, revoltirala strane nautičare. Ne samo zbog gramzivosti hrvatskog ministra turiza, već i zbog sramnog tajminga takve odluke. 

Mnogi su se svojim jahtama i brodicama, dakako, već zaputili prema Crnoj Gori i drugim povoljnijim marinama. A Hrvatska će se jesenas zasigurno pitati koji ju je vrag navratio da posluša resornog ministra kome nautika očito ne ide od ruke. Isto bi se tako, uskoro, u čudu mogle naći i ovdašnje čistačice kada im prekonoć mrske poslove preuzmu Rumunke ili Bugarke. Ili kada, nedaj Bože, turizmu krene nizbrdo zbog pohlepe hrvatskih vlasti koje, sve svoje očevidne slabosti, pokušavaju sakriti uzimanjem iz džepova turista. Što, inače, redovito rade i ovdašnji trgovci: njihove robe se već kite novim cijenama za turističku sezonu uprkos porukama mudraca i svetih ljudi, po kojima se pohlepa nalazi u korijenu svih drugih čovjekovih zala.

Vaš furešt