07.01.2022

Zbogom samovoljo!

Naviknut na indolenciju zapadnobalkanskih naroda i narodnosti prema provedbi zakona, podzakona, uredbi, odluka i drugih regulativa kojima se konstituira sistem i uređuju društveni odnosi, ugodno me iznenadila ažurnost hotelijera, turističkih agencija, bukera i privatnih iznajmljivača turističkih objekata.

Kroz brzinsku empirijsku provjeru početkom ovog tjedna uvjerih se da su do većine njih već, brzinom munje, dospjele poruke, duh i preporuke, godinama pripremane nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU o zaštiti pojedinaca u vezi s uzimanjem, obradom i cirkuliranjem osobnih podataka, te pravima davaljetalja i obavezama korisnika osobnih podataka. 

Nova obavezujuća uredba sa zakonskom snagom aktivirana je 25. svibnja nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja. Izvan snage je stavljena neobavezujuća Direktiva 95/46/EZ iz 1995. koja se, povrh brojnih poboljšanja, pokazala zastarjelom za današnje informatičko društvo u kojem smo u većini robovi interneta i društvenih mreža. Uredba je obavezujuća za sve zemlje članice Unije, a u slučaju ne provođenja ili zloupotrebe priprijećene su i rigorozne sankcije.

Za Europsku uniju je ovo vrlo važno i složeno sociološko, pravno, humanističko, statističko i etičko pitanje. A za “običnog” građanina pojedinca ova Uredba je štit za odbranu od napasti svakojake tupoglave birokracije koja samo traži, traži, traži, a vrlo malo pomaže. Zauzdani su i tamo neki općinski, policijski, HEP-ovi, T-comovi isl. šalterski radnici koji vas više ne mogu i ne smiju legitimirati kadgod to njima padne na pamet. Ne mogu to više bez vaše suglasnosti ni bankarski činovnici. Ni oni u mjenjačnici. U pošti… Toga više nema! Dostojanstvo “običnog” građanina je, eto, konačno došlo na red.

Istarski hotelijeri, rent-agencije, turističke organizacije i domaći privatni iznajmljivači su, rekoh, također ciljna skupina na koju se nova obavezujuća Uredba EU-e odnosi. Jer su i oni do sada mogli, a često i morali gurati svoje noseve u tuđe osobne iskaznice ili putovnice. Bez obzira da li su to činili revnosno ili rutinski, podaci o našim krvnim zrncima su odlazili nemilice u tko zna kakve i čije službene ili private datoteke. E, sada je dosta! Što je bilo, bilo je!

“Obrada osobnih podataka će u buduće biti u službi čovječanstva, a nikako u interesu policijskih službi, državne administracije, političkih ili kakvih drugih interesnim skupina”, pojašnjeno je ovih dana iz Europske unije. “Imajući u vidu da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, odnos prema osobnim podacima će se morati razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu, te će biti ujednačeno sa svim drugim temeljnim pravima sukladno načelu proporcionalnosti“, navodi se tim povodom iz Europske komisije u čijoj nadležnosti i jeste provedba ove dugo najavljivane Uredbe.

Ovim se zakonskim aktom osobit značaj daje pravu pojedinca u vezi s privatnim i porodičnim životom; pravom na dom i slobodu komuniciranja; pravom na zaštitu osobnih podataka, slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; slobodu izražavanja i informiranja; slobodu poduzetništva. Kao i u vezi s pravom na efikasan i pravičan pravni lijek i pošteno suđenje. Te u vezi s pravom na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost.

Svaki građanin EU (pa i mi dakle, domaći i furešti u Istri) imamo sada pravo zatražiti informacije o nazivu i kontaktima nadležnih tijela koji odlučuju o svrsi obrade naših osobnih podataka. Svako od nas sada ima pravo znati zašto se naši podaci obrađuju. I svako od nas može u svakom trenutku podnijeti pritužbu nadzornome tijelu, te u svakom času možemo zatražiti pristup osobnim podacima, zahtijevati njihovu ispravku ili brisanje. Svako od nas ima pravo i na ograničavanje obrade naših osobnih podataka. A kakvo pravo imamo mi, istu pravicu imaju i oni koji ovdje dolaze - turisti, poslovni svijet, posjednici nekretnina u Hrvatskoj, rodbina iz inozemstva, prolaznici…Posebnom Izjavom o davanju suglasnosti, svi oni sada mogu odobriti ili osporiti korištenje svojih osobnih podataka.

Općom uredbom o zaštiti podataka uvode se nove i pojednostavljuju postojeće definicije, određuju biometrijski i genetski podatci, preciznije opisuju postojeći pojmovi, jačaju prava ispitanika, te se smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obaveze. Sastavni dio usvojenog zakonodavnog paketa je i Direktiva o zaštiti pojedinaca pri obradi osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhu sprječavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.

Osim zakonima, ovo krajnje suptilno pitanje uređeno je i odredbama Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima, a zakodovano je ojačano Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Ovim aktima je uz ostalo utvrđeno i to da „svaka punoljetna osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, bez obzira na nacionalnost, dob, profesiju, ili boravište pojedinca“.

Oni koje ova tematika interesira u detaljima, mogu se osloniti i na ovaj link.

Vaš furešt