23.04.2020

Danas je blagdan sv. Jurja - zavirite u plominsku crkvu

Danas je blagdan sv. Jurja, zaštitnika župe Plomin.

Njegov je život obavijen mnogim legendama, a rodio se između 275. i 285. u Lodu (grčko-latinski Lydda), u rimskoj Palestini (danas Izrael), a po nekima u Kapadociji (danas središnja Turska). Bio je visoki rimski časnik, tribun carske garde u Nikomediji. Mučen je i smaknut mačem za vrijeme Dioklecijanova progonstva kršćana na današnji dan, 23. travnja 303., u Nikomediji (danas İzmit, Turska). Najveću ekspanziju doživljava s križarskim ratovima, kada Juraj postaje prototip idealnog kršćanskog viteza i kada se mnogi gradovi (npr. Barcelona, Genova ili kod nas Senj, Lovran, Brseč, Boljun i dr.), pokrajine (npr. Ligurija, Katalonija) i države (Engleska, Potugal) stavljaju pod njegovu zaštitu. Zastava stare Engleske (crveni križ na bijelom polju) zastava je sv. Jurja.

Legende, počevši od 6. stoljeća, pripovijedaju i proširuju teme o njegovu mučenju smrti, od 11. stoljeća o njegovim čudesima, a tek u 12. stoljeću uvodi se i motiv njegove borbe sa zmajem. Juraj je bio jedan od najpopularnijih svetaca srednjeg vijeka, a područje njegove zaštite bilo je veliko: u kužnim bolestima, u pogibeljima na moru, u ratu, pred sudom, u svim životnim opasnostima. U agrarnim i stočarskim sredinama, kakva je bila i kod nas, Juraj je postao par excellence zaštitnik zemlje, usjeva, zelenila i stoke pa je u toj funkciji (osobito kod Slavena) supstituirao starije, pretkršćanske agrarne i stočarske kultove. Zaštitnik je križara, vitezova, vojnika i svih obrta koji su u vezi s ratovanjem. Zaštitnik je konja, ratara i pastira.

PLOMIN – CRKVA SV. JURJA STAROG

Plominska crkva sv. Jurja Starog smještena je na južnom rubu naselja, na hrptu iznad Plominskog zaljeva i luke, na maloj terasi neposredno uz jugozapadni potez gradskih zidina. U srednjem vijeku bila je to župna crkva utvrđenog naselja, da bi kasnije, nakon izgradnje župne crkve Blažene Djevice Marije u 15. stoljeću služila kao bratovštinska crkva plominskih ribara i pomoraca.

Crkva sv. Jurja Starog je jednobrodna crkva izduženog pravokutnog tlocrta, s bočnom sjevernom kapelom i zvonikom prigrađenim uz zapadno pročelje. Današnji izgled rezultat je pregradnji iz više razdoblja. 

Osnova crkve, vjerojatno iz 11. st. bila je jednobrodna pravokutna građevina zaključena istaknutom polukružnom apsidom (čiji je izgled potvrđen u zaštitnom arheološkom istraživanju).

Brod crkve je od svetišta bio odvojen trijumfalnim lukom srpasta oblika na pilastrima s impostima.

Pilastri i imposti su zapravo antičke spolije koje potječu iz antičkog naselja Flanona na području današnje Plomin luke; u srednjem vijeku ponovno upotrijebljeni antički stupovi, odnosno dio antičkog arhitrava s rustičnim figuralnim likovima uklesanima sa strane.

Osim imposta i pilastara antičke spolije su i masivni kompozitni kapitel upotrijebljen kao baza oltara, kameni prag s antičkim natpisom ugrađen kao prag u zapadnim vratima crkve (zazidana vrata iz zvonika u crkvu) i veći kameni ulomak s prikazom broda ugrađen kao prozorska klupčica u jedan od prozora na južnom pročelju.

Dvije bifore na južnom pročelju, romanički ornament niza visećih lukova uklesanih u kamene ploče na južnom pročelju, vjerojatno na visini izvornog krovnog vijenca, zatim figuralna kompozicija na impostu trijumfalnog luka, fragment kapitela i stupića jedne bifore govore u prilog dataciji u 11. st.

Uz zapadno pročelje crkve prigrađen je zvonik, vjerojatno u 12. st. rastvoren biforama na vrhu na sve četiri strane, s jednostavnim prizmatičnim kapitelima, od kojih je jedan ukrašen reljefom dvoglavog orla. U prizemlju zvonika tako su se našla vjerojatno izvorna ulazna vrata u crkvu.

Početkom 16. st. srušena je polukružna apsida i crkva je produžena dogradnjom novog pravokutnog svetišta, ali s uočljivim odmakom od izvorne osi, te povišenom razinom poda.

Na sjeveroistočnom ugaonom ojačanju zida s vanjske strane uklesana je glagoljskim slovima i arapskim brojkama godina 1524. koja datira taj zahvat.

Pri gradnji novog svetišta upotrijebljeni su kameni blokovi iz izvorne apside na kojima su još uvijek sačuvani fragmenti izvornog zidnog oslika, ali danas izvan svog izvornog konteksta (npr. ulomak sa stopalima nekog sveca).

Naknadno su probijena i ulazna vrata u južnom zidu.

U baroku (vjerojatno u 17.st.) je sa sjeverne strane broda dozidana kapela sv. Nikole, presvođena bačvastim svodom.

Tijekom konzervatorsko – restauratorskih radova, nakon uklanjanja poda od brušenog betona iz 1930ih godina, pronađen je i dio izvorno opločanja crkve iz nekoliko faza: opločanje od lomljenog kamena iz ranije faze, opločanje kvadratnom opekom u zapadnom dijelu broda i pravokutnom opekom u dograđenom svetištu te dijelovi kamenog opločanja iz barokne faze kojima su propadale i ukopane grobnice s nadgrobnim pločama. Crkva je obnavljana i 1821. o čemu svjedoči i natpis uklesan na sjevernom pročelju.

Crkva je u unutrašnjosti bila oslikana zidnim slikama od kojih su do danas sačuvani manji fragmenti, na temelju kojih se mogu identificirati barem dva slikarska sloja.
Jedini veći fragment sačuvan je in situ na sjevernom zidu svetišta prikazuje niz od četiri glave svetaca, a pripada mlađem slikarskom sloju koji se po obilježjima može datirati u drugu polovinu 15. st.

PLOMINSKI NATPIS

U južno pročelje crkve ugrađen je kamen blok s uklesanom muškom figurom u antičkoj nošnji. Iznad njega je u dva reda uklesan natpis na glagoljici, a desno od lika nalazi se još jedan neprepoznatljiv znak. Natpis je pročitan kao SE E PIS / žL žS. Figura muškarca datira iz kasne antike, dok je glagoljski natpis iz 11. stoljeća. Danas je na pročelju ugrađena replika, dok se original čuva u unutrašnjosti crkve.

U neposrednom okolišu crkve, između crkve i južnog poteza gradskom bedema formiralo se manje groblje, vjerojatno nakon što je bedem izgubio svoju primarnu obrambenu funkciju (krajem 17. ili u 18.st.), od kojeg je uz crkvu sačuvano nekoliko kamenih grobnica.

OBNOVA CRKVE 2003. - 2009.

Obnovu crkve financiralo je u potpunosti Ministarstvo kulture RH u ukupnom iznosu od 1.410.000,00 kuna.

Nakon popisa inventara 2001. godine koji su izvršili djelatnici Konzervatorskog odjela u Puli uvidjela se potreba za sustavnom obnovom crkve i sačuvanog pokretnog inventara. Dugotrajna zapuštenost i nestručno započeti zahvati 1990ih godina doveli su crkvu do stanja u kojem je bila gotovo neupotrebljiva i nezanimljiva osim najužoj stručnoj javnosti.

Građevinski radovi započeli su 2003. godine, a kroz 2003. i 2004. godinu bili su usmjereni na dopunu postojeće dokumentacije, uklanjanje slojeva recentne cementne žbuke na unutrašnjim zidovima, restauratorska istraživanja na sačuvanim i tada vidljivim fragmentima zidnih slika, te na sanaciju zvonika.

Zvoniku je u potpunosti zamijenjena krovna konstrukcija, uklonjene su trule željezne zatege, izvršena je statička sanacija zvonika ugradnjom novih zatega i injektiranjem zidnog plašta, restauracijom bifora, kamenih stupića i kapitela bifora, te u konačnici obradom vanjskog zidnog plašta. Obnova zvonika dovršena je 2005. ugradnjom nove gromobranske instalacije.

Od 2005. godine radovi su usmjereni na obnovu same crkve. Izvedena je potpuno nova krovna konstrukcija nad brodom crkve, svetištem i bočnom kapelom. U 2006. godini te kroz 2007. godinu nastavljeni su radovi u unutrašnjosti crkve: restauracija ostataka zidnih slika, uklanjanje poda od brušenog betona, zaštitna arheološka istraživanja ispod razine poda, koja su otkrila položaj i oblik izvornog svetišta crkve, obnova povijesnog opločenja, rekonstrukcija grobnica u podu crkve, postavljanje novog kamenog opločenja u dijelu gdje je izvorno kameno opločenje bilo uništeno, a dovršeni su žbukanjem unutrašnjih zidova tradicionalnom vapnenom žbukom.

Građevinska sanacija i obnova crkve dovršena je 2008. godine obnovom svih vanjskih pročelja crkve. U sklopu ovih radova otvorena je zazidana romanička bifora na južnom pročelju u kojoj su pronađeni ulomci izvornog stupića i kapitela bifore. Također je obnovljen i drenažni kanal oko crkve i izvedeno opločenje, kako bi se spriječilo prodiranje oborinskih voda i sakupljanje kapilarne vlage u zidovima crkve. Pripremljen je i projekt elektroinstalacija i rasvjete crkve.

Budući da je obnova crkve sv. Jurja zamišljena od početka kao polazišna točka za obnovu starog grada Plomina, izrađen je i detaljni snimak bedema oko crkve i projekt građevinske sanacije bedema na temelju kojeg je u 2009. godini započeta sustavna obnova južnog poteza gradskog bedema, a što je dovršeno prošle godine.

U sklopu proslave Bele nedeje, u listopadu 2009. godine, obnovljena crkva sv. Jurja svečano je otvorena za javnost.