Grad Labin i tvrtka Labin 2000 pokrenuli se izradu Plana održive urbane mobilnosti u koji žele uključiti široki krug dionika koji svojim viđenjem trenutne mobilnosti, ali i prijedlozima za prometni razvoj grada Labina mogu pomoći u njegovoj izradi. Izrađivači Plana održive mobilnosti su Fakultet prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu i Udruga ODRAZ i upravo su oni sinoć predstavnicima gospodarstva, odgoja, obrazovanja, vijećnicima, mjesnih odbora i turizma predstavili Plan održive urbane mobilnosti. Plan su, rekao je Dalibor Zupičić direktor Labina 2000, nazvali i Zajedno u pokretu, a cijeli projekt će biti dostupan i kroz komunikacijsku platformu Mobilitylab.in. (ton – Dalibor Zupičić), istaknuo je Zupičić.
Plan održive mobilnosti Grada Labina predstavio je izv. prof. dr. sc. Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić kazavši kako je Plan održivog prometa promet koji ne troši energiju iz fosilnih goriva (ograničena su), i koji ne emitira štetne plinove u okoliš, odnosno, emitira tek onoliko, koliko ih stabla u nekom gradu mogu vratiti u kisik. Plan održivog razvoja stavlja značaj na: (ton – Marko Šoštarić). O prvoj fazi obrade stanja mobilnosti u Labinu, ali i prometnom planiranju, govorio je asistent na Fakultetu prometnih znanosti Marko Švajda.
„Prometno planiranje uglavnom je bilo usmjereno na motorna vozila, poticalo se širenje cestovne infrastrukture. Nakon što se pokazalo da to i nije dobar smjer, zbog zagušenja prometa, zagađenja okoliša i stvaranja buke, ušlo se u drugu fazu, a to su graničenja za osobna vozila i jačanje sustava javnog prijevoza, i uvodi se infrastruktura za bicikle. U trećoj fazi se u potpunosti uklanja cestovna infrastruktura, koja nije nužna, kao ulična parkirališta. Ispostavilo se da je izgubljeni prostor u gradovima dragocjen. I na tim prostorima stvara se nova infrastruktura, za održive oblike prometovanja. Oplemenjuju se parkovima, gradi trgove, igrališta, i na taj način povećava kvaliteta života u gradu. Hrvatska se trenutno nalazi između 1. i 2. faze, dosta gradova je shvatilo potrebu za mijenjanjem načina planiranja, dok su razvijeni gradovi Europe već daleko u 3. fazi“, rekao je Švajda.
Predstavio je i rezultate analize prometa, kazavši kako je utvrđeno da je na kružnom toku kod Spara, odnosno raskrižju Pulske i ulice Zelenice dnevni promet automobila 15 tisuća, što je kao na jednoj trasi autoceste kod Karlovca i to izvan sezone. Kroz centar grada, Zelenice, dnevni promet vozila je 11 tisuća. Ustvrdio je i kako danas našim gradovima vladaju automobili, a ne ljudi, iako su gradovi napravljeni za ljude. No, kazao je neki rezultati telefonske ankete među građanima Labina daju optimističke rezultate kada je održiva mobilnost u pitanju: (ton – Marko Švajda).
O održivoj mobilnosti govorio je i Goran Lampelj iz Udruge Obzor pohvalivši Grad Labin koji je shvatio, kako je rekao, potrebu održivog razvoja. „Novac neće biti problem u koliko imate kvalitetan plan održive urbane mobilnosti, Europa je velika sredstva odredila za tu namjenu. A promet je u fokusu EU.2", kazao je Lampelj. U raspravi je potom istaknuta potreba za biciklističkim stazama, javnom prijevozu kojeg treba učinit dostupnim, pa i sufinanciranjem, naplati parkirališta. Cijela bi se rasprava zapravo mogla svesti na jedno pitanje želimo li grad za automobile ili ljude. A o studiji, nakon predstavljanje i rasprave, gradonačelnik Valter Glavičić: (ton – Valter Glavičić). I nakon svega sudionici jučerašnjeg predstavljanja Plana održive urbane mobilnosti mini busom su se provozali od Lamparne do Trga Labinskih rudara.