Novosti

28.05.2015

Profesor Ivan Obrovac povodom otvorenja izložbe KRIPTOGRAFIJE

U petak, 29. svibnja 2015. u 20.00 h u Galeriji Luka, Galeriji MUL i Galeriji Anex u Puli otvara se izložba Ivana Obrovca – „KRIPTOGRAFIJE“. Puno je razloga za razgovor s profesorom, a ova izložba je dobar povod. Mario Benčić šalje nam širu priču o njemu.

Razgovor s profesorom Obrovcem je nalik akademskom predavanju. Pažljiv je i promišlja što govori. Zanimljiv je kad govori o slavnoj koloniji u Smoljancima i jutarnjim razgovorima uz kavu. O Jacksonu Pollocku i apstraktnom ekspresionizmu! Profesor Obrovac citirajući Picassa kaže: "Umjetnost je avantura u beskonačnost!" Razgovor smo završili najavom nadolazeće izložbe.

Ivan Obrovac rođen je 1937. u Smoljancima. Diplomirao na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1969, odjel slikarstvo. Do umirovljenja 2004. godine bavio se pedagoškim radom u Školi primijenih umjetnosti i dizajna u Puli, čiji je idejni pokretač i jedan od osnivača, gdje je mentorski utjecao na plejadu mladih i budućih umjetnika. Samostalno je izlagao petnaestak puta u Hrvatskoj i u inozemstvu. Preko četrdeset puta sudjelovao je na skupnim izložbama u zemlji i u svijetu. Dobitnik je devet nagrada i priznanja. Živi i stvara u Puli i u Smoljancima.

ivan obrovac 1

Karizmatičan decenijski prenositelj profesionalnih znanja i vještina mladima, prof.Ivan Obrovac, slikar i grafičar istraživalačke naravi, ima u svom radu i djelu jednu, temeljnu konstantu. To je sloboda eksperimenta. Njome trajno propituje granice i mogućnosti primarno sebe, zatim medija, tema, starih, novih i kompozitnih tehnika, kameleonski mijenjajući samu bit svojeg slikarstva.

Decenijski voljno otklonjen od prakse Konceptualne umjetnosti i Novih tendencija, umjetnik je koji kontinuirano vodi osoban, intiman, sebi okrenut, vrlo komoran monolog individualca /suprotivo vremenu impresonalnog kolektivizma/ i intelektualca /suprotivo vremenu nametnute uprosječenosti/, vjeran gotovo tradicionalnom konceptu slike i slikarskom prosedeu. Solilokvij je to kojega dijeli sa svojim Svircima i Slikarima, kolosalnim osamljenicima u prostoru kojega nema, podupirući odsustvo zvuka kao vrhunsku glazbu, odsustvo geste kao sukus unutarnjeg bivanja, bez ikakvih insignija ipersonalizirajući ih do ništavila, no dajući im snagu iluminatora i korektora ukupnoga stanja duha. A graditi sliku na negacijama znači vječito otpočinjanje, što je umjetniku zalog njegove stvaralačke slobode. Tu slobodu flaniranja imaginarnim prostorima, istraživanja neimenovane arhitekture, praćenja vremena kroz svjetlosnu preobrazbu, bez prisustva čovjeka-svjedoka, Ivan Obrovac posljednje decenije novog milenija crtačko-slikarski intenzivno eksplorira.

Gorka Ostojić Cvajner

{fcomment}