logo logo

Kuna se kao platežno sredstvo prvi put spominje u Osoru

Novosti

Kuna se kao platežno sredstvo prvi put spominje u Osoru

Kuna se kao platežno sredstvo prvi put spominje u Osoru

Kipar Belizar Bahorić (1998.) u Osoru je oblikovao Spomenik hrvatskoj kuni, koja se kao platežno sredstvo prvi put spominje upravo u Osoru 1018. godine

Od 1. siječnja 2023. godine euro će postati službena valuta u Hrvatskoj.

Naziv hrvatska kuna potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza (prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (marturina/kunovina) u iznosu od 40 kuninih kožica u Osoru na Cresu. Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo)

Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune, koji se nalazi nedaleko pokretnog mosta u Osoru. Iz toga se razvio banovac kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća. Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).

Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica), s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica. Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji HRD.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.

IZVOR: Wikipedija

Servisne informacije

BEZ STRUJE 30. 10. 2026. (petak):

• Barišići, Marišće, Vodogradnja, Šilići od 8:30 do 11:00
• Švići, Jakomići, Floričići, Škopljak od 8:30 do 13:00


BEZ VODE 26. 10. 2026. (ponedjeljak):

• Županići, Ružići, Šumber, Kukurini, M.Pićan, Boljevići, Lazarići od 9:00 do 14:00

 

Nakon radova moguća su zamućenja vode.

U slučaju zamućenja nazvati (dežurni telefon):

091 1855 163 – (07:00-22:00)

091 1855 164 – (22:00-07:00)

052 874 311 –   (22:00-07:00)

 



LABIN VRIJEME
Pino Viaggi izleti

Remax Labin