Novosti

Države bez ljudi?

21.11.2018

Tokom dužeg, otvorenog i vrlo, vrlo korisnog razgovora s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu, Marijanom Petir, saznadoh ovih dana mnogo zanimljivih i poučnih sekvenci iz ovovremene realnosti.

Između ostalog i podatak da se u posljednjih pet-šest godina iz Hrvatske iselilo 348.000 osoba od kojih su oko 60.000 visokoobrazovani mlađi naraštaji. Uzroci ili razlozi takvoj migraciji iz tako lijepe, privlačne i turistički posjeće zemlje su, zaključismo, mnogoznačni i nimalo jednostavni za objasniti.

Ono oko čega smo se odmah složili jeste činjenica da je, sve u svemu, ipak bolje, makar bili i s fakultetskom diplomom u džepu, biti ratar u svom zavičaju, nego perač posuđa ili skupljač kućnog otpada na Zapadu. Pod uvjetom, naravno, da volite svoje dvorište i da želite raditi na čistom zraku, ispred svoga doma i koliko želite i hoćete.

Ali, kako ništa, ili gotovo ništa u životu nije onako kako jedno ili dvoje ljudi misli da bi trebalo biti - ljudi pojedinačno i sa cijelim obiteljima odlaze, odlaze, odlaze.

Analizirajući izjave većine onih koji su odlučno zagazili u svijet neizvjesnosti, ma otkuda bili, u Europskom parlamentu se došlo do spoznaje da najveći problem nije u potrebi za novcem, niti je u neimaštini. Nije ni osjećaj tjeskobnosti mikroprostora naspram virtualnog globalnog sela kakvim se cijeli Planet danas doima na društvenim mrežama.

Šta je, dakle, glavna izazivačka sila za pokret? Osjećaj nepravde, klijentelizam i vladavina nesposobnih!

Većina od svih propitanih legalnih emigranata iz zemalja zapadnog Balkana je izjavila da ne žele živjeti u zemlji nejednakih šansi. Više od 90 odsto onih koji su se izjasnili za jednakosti u šansama, smatraju da zemlje Zapada vrjednuju znanje, kompetenciju i karijernost - dakle sve ono što je suprotno balkanskoj kriteorlogiji nepotizma, političke podobnosti i posluha!

Ugledna hrvatska parlamentarka je, stoga, „duboko uvjerena“ da Europska unija mora hitro početi raditi na kreiranju zajedničke europske demokrafske politike za zemlje jugoistočne Europe za narednih 30-50 godina. U protivnom, Hrvatska i ostale zemlje zapadnog Balkana bi mogle ostati bez radnosposobnog puka, jer se dosadašnje europsko eksperimentiranje s imigracijom iz afričko-azijskih zemalja (u čemu je osobito prednjačila Njemačka) pokazalo promašenom investicijom. Razlozi su, dakako, civilizacijske, kulturološke, religijske, mentalne i druge prirode. Jer, osobno čak ni virtualno ne mogu da iskreiram neki produkcioni ciklus u Volkswagenu na primjer, u kojem su na istoj beskonačnoj traci recimo Nijemci, Afganistanci i Iračani. I da svi rade u harmoniji i po produktivnosti kakvu nalaže strogi njemački poslodavac. Ja to ne mogu ni da zamislim, a iskreno, nisam u praksi ni doživio!

Nikako, naravno, ne želim poručiti da su jedni superiorniji u odnosu na druge u čistoljudskom, moralnom, etničkom ili političkom smislu, već promišljam o genealogiji kao faktoru kojeg niko od nas nije bio u stanju birati. Uostalom, i sama njemačka kancelarka Angela Merkel je ovih dana priznala da je 'omanula' u procjeni da se povijesna glad za radnom snagom u njemačkoj industriji može utoliti imigracijama iz kriznih područja koja su u civilizacijskoj disharmoniji s njemačkom disciplinom.

Oko 260 miliona ljudi je danas u pokretu za boljim životom. Neki biježe zbog rata i očuvanja žive glave. Neki zbog gladi i žeđi. A neki zbog formalnog ljudskog prava na jednakost. Oko 1,5 milijardi ljudi je gladno, a dvije trećine svjetske populacije nema pristup čistoj pitkoj vodi.
Uostalom, za oko tri tjedna, tačnije 10. decembra je 70 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije Ujedinjnih naroda o ljudskim pravima. Među trideset zagarantiranih prava svakoj ljudskoj jedinki je i temeljno ljudsko pravo na rad, zaštitu od nezaposlenosti i socijalnu sigurnost.

U svijetu zastrašujućih socijalnih nejednakosti, migracije su, dakle, realnost od koje nitko neće pobjeći - ni velike i moćne države, a ni one male i slabije. Ili će svijet konačno postati mudriji, ili će povijest početi bilježiti države bez ljudi!

Vaš Furešt