Labinjonska cakavica i komiški govor susreli se na pjesničkoj večeri u Komiži

U Komiži su se susreli pjesnici Roberta Razzi i Tonko Božanić, predstavljajući dvije zaštićene čakavske jezične baštine.

Labinjonska cakavica i komiški govor susreli su se na pjesničkoj večeri u Komiži, gdje su predstavljeni bogatstvo, posebnosti i važnost očuvanja dvaju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Književni susret održan je u subotu, 7. studenoga, u Galeriji Borisa Mardešića, a povezao je Labinštinu i otok Vis kroz poeziju, lokalne govore i zavičajnu tradiciju.

„Pjesnička večer po domoću“ okupila je labinsku pjesnikinju Robertu Razzi i komiškog pjesnika Tonka Božanića, poznatijeg kao Pepe Kalafot, koji u svojem stvaralaštvu njeguju autentične govore svojih zavičaja.

Večer je otvorila Dobrila Cvitanović, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Visu, uvodnim govorom posvećenim očuvanju čakavskog narječja i otočne kulturne baštine. Njezino dugogodišnje djelovanje na očuvanju viškoga govora dalo je dodatnu vrijednost susretu dviju čakavskih tradicija.

Posebnost događanja bila je činjenica da oba predstavljena zavičajna govora imaju status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Cokavski govori otoka Visa taj su status stekli 2017., a labinska, odnosno labinjonska cakavica 2019. godine.

Roberta Razzi komiškoj je publici predstavila posebnosti labinjonske cakavice, njezinu melodioznost, duhovitost i emotivnu snagu. Njezino pjesničko stvaralaštvo pokazalo je koliko se osjećaja, životnih priča i zavičajnog identiteta može sačuvati u domaćoj riječi.

Tonko Božanić, poznat kao Pepe Kalafot, predstavio je bogatstvo komiškoga govora, duboko ukorijenjenog u otočni život, tradiciju i svakodnevicu. Njegova poezija čuva riječi i izraze koji su oblikovali identitet generacija Komižana, povezujući jezik s morem, ljudima i običajima.

Zajednički rječnik labinjonskih i komiških izraza

Pjesničko predstavljanje ubrzo se pretvorilo u spontan i duhovit razgovor s publikom. Sličnosti i razlike između labinjonskog i komiškog govora potaknule su brojne usporedbe, znatiželju i smijeh, a publika je aktivno sudjelovala vlastitim riječima, izrazima i iskustvima.

Posebno zanimljiv dio programa bilo je zajedničko stvaranje malog rječnika domaćih izraza. Na školskoj ploči ispisivale su se riječi, njihova značenja i lokalne inačice, što je otvorilo prostor za razgovor, prisjećanje i razmjenu jezičnog bogatstva dvaju krajeva.

Susret je pokazao da, unatoč razlikama u izgovoru i rječniku, ljubav prema vlastitom jeziku i zavičaju povezuje ljude i olakšava međusobno razumijevanje. Reakcije publike potvrdile su da zavičajni govori nisu samo baština koju treba sačuvati nego i živo bogatstvo koje i danas povezuje zajednice.

„Pjesnička večer po domoću“ održana je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Visu, uz potporu Turističke zajednice grada Komiže. Susret je pokazao važnost kulturnih događanja u očuvanju lokalnog identiteta te stvaranju novih prijateljstava i veza između različitih krajeva Hrvatske.