Na današnji dan prije 600 godina Labin se predao Veneciji!

03.07.2020

U godini smo velikih obljetnica za Labin – obilježena je 500. godišnjica rođenja Matije Vlačića Ilirika, znamenitoga teologa, filozofa, reformatora i protestanta, kao i 45. godišnjica otvorenja njegove Memorijalne zbirke. Uz to, Narodni muzej Labin krajem siječnja obilježio je 60 godina osnutka. No, baš ovog tjedna datum je koji se često zaboravlja – 3. srpnja 1420., prije okruglih 600 godina, Labin se dobrovoljno predao Veneciji.

Naime, na temelju Odluke Općinskog Vijeća od 16. lipnja 1420. godine, Općina Labin je 3. srpnja poslala u Veneciju izaslanstvo s uvjetima (traženim privilegijama u 10 točaka) pod kojima će se podvrgnuti mletačkoj vlasti, a 15. srpnja iste godine Mletačka Republika formalno je stupila u posjed općina Labin i Plomin. Ove općine bile su pod vlašću Venecije sve do sredine lipnja 1797. godine, kada su austrijske vojne postrojbe ušle u grad Labin. Nakon potpisivanja Mira u Campoformiju 18. listopada 1797. Općina je postala sastavnim dijelom austrijskog područja.

Venecija nije samo proširila grad, već ga i okružuje zidinama s pet kvadratnih i jednom okruglom kulom, Torionom. Između Toriona i jedne od kvadratnih kula nalazila su se Velika vrata s rivelinom iznad kojih je bila smještena figura lava, koji je u ustima držao posebnu izrezbarenu kuglu, a povjesničar Bartolomeo Giorgini navodi kako je ovdje riječ o jedinstvenom primjeru na području Presvijetle republike. S prestankom opasnosti od neprijatelja, gradske zidine gube svoju primarnu funkciju, gradi se novi prostrani trg na mjestu starog gradskog groblja (Crć), a lav se smješta u nišu iznad ulaznih vrata župne crkve.

Greda na kojoj je smješten lav ima uklesan natpis u dva reda iz čega je vidljivo kako je na ovo mjesto postavljen u siječnju 1843. godine. Danas je to jedan od ukupno pet poznatih venecijanskih lavova u Starom gradu. Preostala četiri ugrađena su u zidove nekadašnje pretorske palače (današnji sud), kuće Giuseppine Martinuzzi, kulu podno palače Franković te zabat gradskih vrata koja nose naziv sv. Flora.

No, poznato je da je Labin krasio još jedan prikaz lava i to na zidu gradske lođe, gdje je nekad stajala velika alegorijska slika Pravde. Središnji dio kompozicije činio je lav sv. Marka, a iznad njega bili su naslikani „božica Pravde“ te s njene lijeve i desne strane likovi Jakosti i Blagosti. Ova zidna slika nastala je 1567. godine, a naslikao ju je mletački majstor Andrea Orsa. Slika, kako znamo, danas više ne postoji.