06.02.2014

Rumunjski ministar vanjskih poslova posjetio Općinu Kršan

Općinu Kršan sinoć je posjetio ministar vanjskih poslova Rumunjske Titus Corlăţean. Sa čelnicima općine i županije razgovarao je o zaštiti istrorumunjskog jezika, kao i o obnovi školske zgrade u Šušnjevici, za što je jučer zatražio i pomoć hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić s kojima se sastao u Zagrebu. U izjavi za novinare rumunjski ministar vanjskih poslova kazao je i kako je s predsjednikom Josipovićem i ministricom Pusić razgovarao i o učvrščivanju odnosa između Hrvatske i Rumunjske, kako onih političkih, tako i ekonomskih u smislu ulaganja te suradnje kao članica Europske unije i NATO-a, a za što postoji obostrani veliki interes. S druge strane, kazao je, postoji poseban most koji spaja Hrvatsku i Rumunjsku, a to je kulturološki most. Rekao je i kako u Rumunjskoj već dugo živi važna hrvatska manjina, osobito u jugozapadnom dijelu, u Banatu, a najviše pripadnika te manjine živi u Karašovi, a imaju i predstavnika u parlamentu. U Rumunjskoj je jaka njihova kulturna aktivnost, što je za našu zemlju važno, jer je važno da očuvamo to kulturno nasljedstvo: (ton - Titus Corlăţean) – PRIJEVOD: S druge strane vi ovdje u Hrvatskoj imate nešto posebno – malu zajednicu koja govori veoma dragocjen jezik, koji se ovdje naziva vlaškim jezikom, a znanstveni termin je istrorumunjski. On predstavlja jedan od pet dijalekata rumunjskoj jezika. Taj je jezik jednako važan za Hrvatsku, kao i za Rumunjsku, jer je na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine.

U razgovoru s predsjednikom Josipovićem i ministricom vesnom Pusić bilo je govora o suradnji i pomoći u očuvanju ovog kulturološkog identiteta. – Razgovarali smo i o školi u Šušnjevici, rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova i o tome da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pomogne lokalnoj samoupravi kako bi se škola obnovila i da se nastavi s programom putem kojeg bi se djeci pomoglo da i dalje baštine ovaj poseban jezik. Dodao je kako i s hrvatske i s rumunjske strane postoji razumijevanje da se ovaj jezik očuva, da djeca i dalje govore ovaj rijedak i iznimno poseban jezik. Rekao je Titus Corlateana i kako Rumunjska ima prilično zanimljivu povijest, jer su se u srednjem vijeku zvali Vlasima, te da su njihovi rođaci koji su živjeli na Balkanu, na južnoj strani Dunava uspijeli sačuvati to kulturno nasljeđe: (ton - Titus Corlăţean 1) – PRIJEVOD: Zato su male zajednice jako važne. Postoji još jedna zanimljiva veza između nas. Ne znam da li ste znali da u Rumunjskoj postoji druga Istra. To je staro grčko-rimsko naselje te sam pozvao lokalne čelnike da posjete ovo mjesto, ali i da se bratime s Karašovom. – Druga Istra se nalazi na obali Crnog mora, blizu Constanze, a Istria je bila staro naselje Rimljana koji su osvojili Daciju. To je danas samo selo, ali su u blizini ostaci grčkog i rimskog naselja, koji su također na listi UNESCO-ve baštine, pojasnio je rumunjski ministar vanjskih poslova. U izjavi za novinare, a na pitanje da činjenica da se ljudi u Šušnjevi ne nazivaju Rumunjima nije problem, Corlăţean je kazao: (ton – Titus Corlăţean 2). – PRIJEVOD: Pa, nitko te ljude ne obvezuje da se tako identificiraju. Ono što je važno jest pomoć u očuvanju jezika. Ponovit ću još jednom. Ovaj je jezik na posebnoj listi UNESCO-a, na listi rijetkih jezika, naziva se Vlaškim što je stari naziv za Rumunje. – O temi razgovora s rumunjskim ministrom vanjskih poslova zamjenica istarskog župana Viviana Benussi, koja je uz općinske čelnike, dočekala visokog gosta, kazala je: (ton – Viviana Benussi). O obnovi škole u Šušnjevici, a što je i interes Rumunjske, Benussi je rekla: (ton – Viviana Benussi 1). Nakon susreta u općinskom središtu ministar vanjskih poslova je u pratnji domaćina, općinskog načelnika Valdija Runka i njegovih suradnika obišao Osnovnu školu Ivana Gorana Kovačića u Čepiću, gdje su mu učenici priredili i kraći kulturno-umjetnički program, dijelom izveden i na vlaškom, odnosno istrorumunjskom. Pozvao je on učenike ove škole da ovog ljeta ponovno posjete Rumunjsku u kojoj su bili prije dvije godine, a zatim se u Šušnjevici susreo s tamošnjim žiteljima, izvornim govornicima istrorumunjskog.

{fcomment}