FUREŠTANJE

Nema više Fureštanja! Zamalo će dvije godine od kako sam vam se pod naslovom „Fureštanje-nova kolumna“ prvi puta obratio pod pseudonimom Vaš Furešt. Tada sam vam rekao da sam jedan od onih stranaca koji u Istru dolaze godinama i maštaju da jednoga dana tu i ostanu. Jer u ovom živopisnom krajoliku i njegovim ljudima vide neku drugačiju Hrvatsku, drugačiju Europsku uniju i Europu kao kontinent... (više)

Turistički trendovi i neizvjesna budućnost Narodna predanja kažu da jedno zlo nikada ne dolazi samo. Tako je i s globalnim turizmom.  Iako su mnoge svjetske destinacije lani i ove godine ostvarile rast ukupnih posjeta, globalne tendencije u ovoj gospodarskoj grani u ovom času nisu ohrabrujuće. Predviđa se da bi globalni broj turista u naredne tri godine (do 2022.) mogao padati za 1,7 do čak 3 posto. Ovodišnja sezona je posebno indikativna za Hrvatsku jer se mnogo jasnije nego prethodnih godina moglo vidjeti... (više)

Hrvatski turizam pada, a furešte nitko ne sluša? Danas, kada je i pticama na grani poznato da su fantastično hrvatsko more, sunce i krajolici nedovoljni aduti zbog kojih bi sve osvješteniji strani turisti trpjeli astronomske cijene izvanpansionske potrošnje, neljubaznost ugostitelja, nepropisno odlaganje otpada i  sveopću ekološku nekulturu - ovoga puta ću se drznuti i reprizirati ovdje ispisane retke prije više od dva i pol mjeseca, s početka svibnja kada je predsezona bila u zamahu... (više)

Ima li lijeka protiv zagušujećeg otpada? Ko o čemu ja o komunalnom smeću i katastrofalnom sustavu gospodarenja otpadom u Istri. Pitate se zašto? Zato što kao, možda, nadprosječno ekološki osviješteni Furšt, ne mogu, ne želim i neću biti indiferentan prema prizorima koji ni u kom slučaju ne idu s narativom o Istri kao najrazvijenijoj hrvatskoj regiji. O 'Zelenoj' i 'Plavoj' Istri. O Istri kao vodećoj turističkoj destinaciji Hrvatske. O Istranima kao progresivnom dijelu europske zajednice... (više)

Halllooo Herculanea! Javi se! Od kako postojim slušam kako nije problem ne znati, već ne htjeti da znaš. Kao i onu da nisu pametni oni koji znaju, već koji znaju šta ne znaju! Gradsko komunalno poduzeće Pula Herculanea d.o.o. je primjer nad primjerima čija uprava, izgleda mi, nije među onima koji žele tuđa saznanja i iskustva, već trače godine u izmišljanju vlastite 'tople vode' u sferi prikupljanja i upravljanja komunalnim otpadom... (više)

Dva blagdana s dva lica Država je kao i lice čovjeka: pogledaj ga izravno u oči i spoznat ćeš mu dušu. I hrvatska državna 'elita' je ista: dubokim zagledom u oči Predsjednice, u odrazu ćete vidjeti Premijera i njegovu ćud uprkos navodnim javnim neslogama. I obrnuto. Ideologija i dnevnopolitička matematika su kohezivna materija koja ih toliko spaja... (više)

Paleolitsko doba našeg vremena? Svi su ljudi od krvi i mesa, svi vole biti u pravu, svi ne vole zakone ili ih donose da bi ih kršili. To je u genomu ovog stvorenja i bilo bi neprirodno da u Istri žive kakvi supermeni iz neke druge galaksije. No, sjajno je što i za kršitelje zakona imaju zakoni.  Bez toga bi svijet i dan-danas živio u krdu. Funkcioniralo bi se po sistemu svijeta predatora... (više)

Šta nam to fali da bi dobrodošlih bilo još više? Iako se za statistiku obično kaže da je 'točan zbir netočnih podatka,  svakodnevni život i posao kojim se bavim me poučavaju da (najčešće) nije tako.  Istina je, kao što sam već ovdje pisao, da statističari vole prosjeke... (više)

„Što gore to bolje“, nije li to logika ministra zdravlja? Kadgod sam bio na samoj ivici vjerovanja da je Hrvatska i mentalno dosegla razinu prosperitetnih europskih zemalja, svakodnevni život se umiješa u moja iskrena htijenja i izrežira mi kakav idiotluk koji mi pokvari snove... (više)

Pristalice „tamnog turizma“ osvajaju svijet Tko o čemu ove sozone, ja o turizmu. Izazovima za Istru. Za Hrvatsku. Za privatne iznajmljivače... Zapitkivanjima,  razgovorima, pismenim i usmenim odgovorima, čitanjem, a ponajviše osmatranjem stvarnosti na terenu, nabasao sam na obilje zanimljivih detalja i spoznaja... (više)

Neočekivani dan žalosti zbog očekivanog stečaja u Uljaniku U doba svakodnevnih i svakovrsnih apsurda diljem pomahnitalog svijeta, ni dan žalosti zbog očekivane odluke o stečaju jednog privrednog društva nije nezamisliv kuriozitet. Na taj očekivani dan odluke o stečaju nad Uljanikom, preciznije o formalnom početku invazivne eutanazije ovog nekadašnjeg europskog giganta... (više)

Strani turisti novoga doba i domaće navike staroga kova U ljudskoj prirodi je da se jasnije vide i prije uočavaju tuđe falinke i nedjela. U vremenu egoizma, trke za profitom i dehumanizma, dobrota i vrline drugih nisu na cijeni. Crne hronike su najčitanija novinska „štiva“. Loše vijesti su 'vijesti', dobre vijesti su za javnost nezanimljive. „Nek susjedu crkne krava“... (više)

Pečeno pile sumnjivog datuma upotrebe, s crijevcima i pilećim izmetom Kako jedeš i piješ, tako ćeš živjeti, filosofija je prastarih naroda, tibetanskih mudraca, naših prabaka, nena i nana. Život, dakle, ulazi na usta! Ili bi tako trebalo biti. Ali, u vremenu globalnog protekcionizma, neoliberalnog kapitalizma, nezasitog profiterstva, pesticidomanije i genetski modificirane hrane, moralnog sunovrata i mega trgovinskih lanaca – umjesto života, na usta ulazi i smrt. I to bez ikakve dvojbe... (više)

Ekranoidi hodaju Planetom Mladi u Istri su izgleda doista zavidno osviješteni kada je riječ o nasilju na internetu. Što je za svaku pohvalu. Ako je usitinu tako?  Kampanja koju su ovih dana najavili predstavnici Savjeta mladih svih većih istarskih gradova na sastanku s predstavnicima Savjeta mladih Istarske županije, najbolje bi uskoro mogla pokazati koliko su namjere mladih po ovom golicljivom pitanju ozbiljne, a koliko promotivno-marketinška priča s prizvukom politike... (više)

Alava ajkula ili topla duša istarskih bankara? U prvi mah sam pomislio da je prvoaprilska šala apri-li-li-li. Kad ono nije. Istarski bankari su se toga dana doista odazvali pozivu istarskog župana Valtera Flege i gradonačelnika Pule Borisa Miletića. Došli su u sjedište Istarske županije na poslovno-prijateljsku ćakulu o situaciji u Uljaniku i načinima eventualne pomoći radnicima koji već sedam mjeseci ne primaju plaću... (više)

Hapšenja u Puli, Mali i Veliki brat su na sigurnom! Kako je počelo i kako mojem fureštanskom nosu trenutno miriše, privođenje bivših menadžera Uljanika bi se uskoro moglo proširiti i na one koji su, radničkim znojem i žuljevima stvarana javna dobra, u dosluhu s krupnim ribama, pretvarali u privatno vlasništvo. Mirno može i dalje spavati samo Mali hrvatski brat onog Velikog brata... (više)

Ekstradjevičansko maslinovo ulje „Istra“ dobilo europsku oznaku zaštićenog proizvoda Bravo! Bravo! Bravo! Bravo za sve istarske maslinare i proizvođače maslinovog ulja! Bravo za županijsku administraciju, a osobito bravo Odjelu za poljoprivredu Istarske županije! Bravo za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu koji su, neovisno kojoj političkoj opciji pripadaju, bili na istoj strani i zdušno lobirali u Bruxellesu... (više)

Od prvog hrvatskog predsjednika, do hrvatskog turizma danas i sutra  Zahvaljujući spletu raznoraznih profesionalnih okolnosti, u rujnu već daleke 1991. godine, imao sam se prigodu naći u tadašnjem uredu dr. Franje Tuđmana u palači Pongratz u Visokoj ulici na Gornjem gradu. U tom trenutku dr. Tuđman je obnašao dužnost predsjednika Republike Hrvatske jer 25. 6. 1991.... (više)

Kako je „TE Plomin“ izostala s crne liste europskih ubojica  Ono čega na globalnom nivou danas najviše nedostaje su vizionari. Ne dakle kojekakve vidovite Vange i gatare, nego ona rijetko obdarena gospoda koja svojim duhom i hrabrošću umije da isprojicira bližu i dalju budućnost mnogo uspješnije i mnogo dalje od 'običnih' ljudi... (više)

Kanabis – droga i(li) lijek? Pulska sugrađanka Minja Vuksan Dobranić prije nekoliko godina podigla je neočekivanu prašinu kada je zasadila nekoliko stabljika kanabisa usred Šišana ne bi li si njome ublažila tegobe teške bolesti. S invalidskom mirovinom od 1.250 kuna Minja nije bila u mogućnosti nabavljati ulje kanabisa  iz Nizozemske koje ju je, kako je sama izjavljivala za medije „podiglo iz mrtvih“... (više)

Ne može Tajani protiv Tajanija Da politike nema bez populizma, to je poznato. Kao i to da, sam po sebi, svaki populizam nije otrovan. Populizam koji se oslanja na većinu i služi većini, sastavni je dio demokratije jer „nije dovoljno među narod stati, valja među narodom ostati“, govorio je i sam Stjepan Radić. Tek kada populizam prerasta u popularizaciju nacionalizma, šovinizma ili fašizma, tada tolerancija prema populizmu prestaje... (više)

Zašto mladi napuštaju Hrvatsku? Ko god je na Balkanu početkom 90-tih godina mislio da je državu lako stvoriti i voditi, prevario se. Neriješena sistemska pitanja se u svim novostvorenim državama regiona samo gomilaju. A kada se osvrnete na uzroke neefikasnosti svih tih država lako ćete zaključiti da su svugdje uzroci identični: strašni manjak političkih vizionara koji su se spremni založiti za dobrobit zajednice umjesto za sebe... (više)

Neka nama praznika Dan Europe, 9. svibnja bi u svim članicama Europske unije trebalo proglasiti državnim praznikom, smatra IDS-ov zastupnik u europskom parlamentu Ivan Nino Jakovčić.  Nakon što je u rujnu prošle godine u Europskom parlamentu potaknuo raspravu o obilježavanju Dana Europe kao službenog praznika u svim zemljama članicama Unije, Jakovčić je početkom ovog tjedna potpisao i Manifest o proglašenju Dana Europe državnim praznikom u EU... (više)

''Nepristojna'' Hrvatska? Čak i ja kao analfabeta za politiku, razumijem da je u politici važno imati Pametan i Napredan 'Glas', kako bi nedavno kazala predsjednica ove zadnje metafore, Anka Mrak-Taritaš, prilikom formaliziranja trojnog stranačkog saveza IDS-Pametno-Glas... (više)

Žuti prsluci, facebook-sindikati, twitter-revolucije... U subotu je, javljaju mediji, bilo peto okupljanje žutih prsluka Hrvatske u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Solinu, Puli, Kutini i Slatini. Uvijek u 12 sati. Broj gradova se iz subote u subotu širi, broj 'požutjelih' od društvenoekonomskih, fiskalnih, socijalnih, zdravstvenih i drugih briga se povećava. Povoda i razloga za prsluk-marširanja ima na pretek u svakoj državi... (više)

Čiji je Nikola Tesla? Na pravoslavni Božić, 7. januara 1943., u 87. godini života umro je jedan od najvećih svjetskih genija. Za mene osobno najveći imajući u vidu korisnost i humanističku vrijednost njegovih izuma, patenata i tehnologija bez koji danas ne bismo mogli živjeti. Kao humanista i stvorenje natprirodnih sposobnosti, poboljšao nam je svakodnevni život i prosvijetlio budućnost stoljećima unaprijed... (više)

Skupe jelke i etičke vrijednosti Za katolički Božić i Novu godinu, Zagreb je zasiguro bio najposjećeniji grad u regionu. Sarajevo je, tradicionalno, bilo možda najraspjevanije. A Beograd s oko 2,5 miliona eura spiskanih u novogdišnje gradske 'đinđuve', mogao biti najskuplje okićeni grad možda i u Europi. Samo za božićno-novogodišnju jelku grčko-srpske kompanije „Keep light“ koja je pretprošle godine postavljena na beogradskom Trgu Republike i za njeno kinđurenje, potrošeno je oko 83 hiljade eura... (više)

Bosanski  jezik u školi  S gradom Labinom i s njegovim žiteljima svakojakih provenijencija, formalno gledano, povezuje me tek nekoliko osobnih prijateljstava. Prijateljstva su to na prvi pogled. Kao ljubav u negdašnja romantična vremena. Iskrene veze, bez računa!... (više)

Pravila 'Velikog Brata' Tek što sam se počeo opuštati nakon turbulentne i stresne godine, u namjeri da i osobno proživim tradicionalnu predbožićnu razdraganost i čarobnost ukrašenih gradskih ulica gdjegod se zaputim, dogodi se, eto, pucnjava u Strazbourgu. Nimalo slučajan niti psihopatski napad na slučajne šetače! U prvi mah, kao i nakon početnih nalaza istrage, vjerovao sam da se radilo o isplaniranom terorističkom zločinu, svjesno lociranom i vremenski isprogramiranom. U središtu Strasbourga... (više)

'Antipritivni' Hrvati... Znao sam unaprijed, kao i vi, šta će se desiti: ako Luka Modrić nakon cijelog niza bjelosvjetskih priznanja i najbolje odigrane sezone u karijeri, dobije i najveće  individualno priznanje u svijetu nogometa - Zlatnu loptu France Footballa, odsvakud će izgnjuriti bajni pametnjakovići. I osobnom će pameću oni odvagnuti da je na ovosezonskom zlatnom tronu svjetskog nogometa trebalo da bude netko drugi. A nikako Luka. Ponajprije Cristiano Ronaldo. Lionel Andrés Messi Cuccitini, možda. A sjajni su bili i od Luke bolji i Antoine Griezmann, Raphael Varane... (više)

Cyber napadi na dame... Međunarodni dan borbe za suzbijanje nasilja nad ženama i djevojkama (25. 11.) još je jedna, sasvim prikladna, prilika da se muškarci crvene i stide pred 'slabijim spolom'. Jer, nasilje nad ženama je generalno u dramatičnom porastu,  metodologija zlostavljanja predstavnica ženskog roda je sve raznovrsnija, a okrutnost nasilnika muškaraca sve je gora... (više)

Države bez ljudi? Tokom dužeg, otvorenog i vrlo, vrlo korisnog razgovora s hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu, Marijanom Petir, saznadoh ovih dana mnogo zanimljivih i poučnih sekvenci iz ovovremene realnosti. Između ostalog i podatak da se u posljednjih pet-šest godina iz Hrvatske iselilo 348.000 osoba od kojih su oko 60.000 visokoobrazovani mlađi naraštaji. Uzroci ili razlozi takvoj migraciji iz tako lijepe, privlačne i turistički posjeće zemlje su, zaključismo, mnogoznačni i nimalo jednostavni za objasniti... (više)

Koliko znaš toliko vrijediš! Da znaš onoliko koliko putuješ, a vrijediš koliko znaš, uvjerih se po milioniti put i ovih dana u Novom Sadu, u Srbiji.  Ne znam koje su kosmičke energije baš mene dovele na stolicu predsjedavajućeg i moderatora najvećeg regionalnog foruma o provedbi Dunavske strategije Europske unije, ali znam da sam se osjećao iznimno počašćenim... (više)

Istarska koza u Europskom parlamentu I oku i srcu mi ovoga utorka bijaše ugodno kada se nenadano s Istrom susretoh nasred mastonskog zdanja Europskog parlamenta u Bruxellesu.  Takve prigode se ne dešavaju često. Naprotiv. Promotivna izložba pod sloganom „Istra u EP“ organizirana je prvi put od kako je Hrvatska 1. 7. 2013. godine... (više)

Priroda uzvraća udarac Čitajući još jednu vrlo, vrlo zanimljivu knjigu o Nikoli Tesli, mom idolu iz djetinjstva, u zrelim godinama, danas i zauvijek - potpuno postadoh blizak teozofskom učenju (Teozofija je sinteza nauke i religije začeta u 19. stoljeću) po kojem je ovaj Ličanin nadnaravne pameti i vizije. On je, zapravo, Arhej... (više)

Svi na izboreeee! Izbori, izbori, izbori... Gdjegod da dođem, svugdje neki izbori. Ili opći, ili lokalni ili europski. Ili neki referendumi o imenu države. O disoluciji. O nekakvom despotskom vanvremenskom zakonu. O abortusu. Ili o LGBT pravima. U Kraljevini Belgiji se ovih dana zatekoh u vrijeme redovnih lokalnih izbora. Vrlo važnih kao i uvijek, jer od njenog nastanka kao neovisne monarhije davnih tridesetih godina devetnaestog stoljeća... (više)

San i java U Bruxellesu mi je drugi dom, pa gdjegod me putevi sudbine i profesionalni nagoni  odvedu na duže vrijeme od par tjedana, uželim se ove atipične poslovnoturističke uzavrelosti. Vjerovali ili ne, uželim se i ovdašnje birokratske pokondirenosti koja savršeno dobro stoji onoj mlađoj, uštogljenoj, europskoj birokraciji koju ovdje viđam u sve većem broju iz svih zemalja članica Europske unije. Uključujući i Hrvatsku... (više)

Država? To sam ja! Ne bi ovih dana, prije i poslije prošlog 7. oktobra, ni minute a da me neko od prijatelja, poznanika, susjeda, kolega po zanatu, mojih studenata, ili rodbine nije upitao šta će biti s Bosnom i Hercegovinom nakon još jednih „razočaravajućih izbora“. Pitaju me to usmeno, mejlovima, mobilnim porukama, twiterom, vajberom... (više)

Gdje ima dima, ima i vatre! Predugo se šapuće ili glasno govorka o planskom izumiranju brodograđevne industije u Puli. Bilo njenim postupnim gašenjem ili izmještanjem na manje atraktivne lokacije. Sjećam se takvih mudrovanja još od ranih 90-tih godina kada je Hrvatska bila tek u predvorju svoje neovisnosti i kada su sve karte za sva 'domovinska' rješenja bile na stolu... (više)

In Memoriam Ivanu Svijetu vječnosti pridružio se 22. rujna u pet i trides ujutru, u subotu kada je većini bio neradni dan. Istuširao se kao i uvijek i pojeo posljednji kolač izvajan krhkim ručicama svoje majke.  Žurio je na posao kako ni ovoga puta ne bi iznevjerio službu kojoj je, kao donedavno i njegov otac, pripadao svim svojim bićem... (više)

Boškarinu moj, gdje li mi se skrivaš? Doživjeti satisfakciju je svakome milo. Ona je podsticajna. Pokretačka sila svakoga normalnog. Još ako nije zagađena prkosom onih lako prepoznatih zlatoustih demagoga onda je to konstruktivna, nimalo zla i poželjna zadovoljština koja gura ka vrhu one koji hoće vidjeti, čuti i spoznati. A koji neće? Oni tavore. Lešinare. I na kraju propadnu – ljudski, materijalno, moralno ili fizički. Ili ih snađe sve ovo zajedno... (više)

Pouke sezone na izmaku... Nema nikakve dvojbe da Hrvatska ima sve predispozicije biti turistička sila ovog dijela Europe. Ima sve izvrsniju saobraćajnu infrastrukturu, kvalitetne hotele, poletne privatne iznajmljivače, ugodnu klimu, dobru gastro i eno ponudu i fascinantnu prirodu. Kao takva ima svoju klijentelu i mjesto u svjetskom turizmu. Pogotovo imajući u vidu da vrlo važnu ulogu u globalnom kretanju ljudi ima i geopolitika koja je na strani Hrvatske... (više)

Nojevi napolje! Što duže i dublje razmišljam o ovdašnjoj svakodnevici sve sam više i strastvenije rasrđen prema onima koji, u strahu za osobne ugode, privilegije i dobiti,  ignoriraju istinu. Koji se ne žele suočavati s neugodnom stvarnošću. Ili koji zatvaraju oči pred činjenicom da su radnici  Uljanika i tisuće članova njihovih obitelji na ulici. Misleći, valjda,  da će gnjureći u pijesku ili po plažama Pješčane Uvale, problemi sami po sebi nestati. Ili će se iz Pule i Istre preseliti u Zagreb. A možda čak i u samo središte Europske unije. U Bruxelles!... (više)

Pouke Ine za radnike Uljanika... Ne poznajem osobu koja makar jednom u životu nije poželjela iskočiti iz osobne kože u nemoći da mimoiđe nečiju tupoglavost. ili u bespomoćstvu da promijeni nametnute zakone ili pravila koji nemaju nimalo veze sa zdravim razumom. U meni takve napade histerije, najmanje zadnjih desetak godina, izaziva mađarsko-hrvatska industrija nafte Ina. Jer mimo svake poslovne logike i zdrave pameti, mnoge svoje benzinske stanice, i usred turističke sezone, zatvara u 21 sat... (više)

Misli globalno, djeluj lokalno! Tehnološki progres, robotizacija, automatizacija i svi drugi modeli potiskivanja čovjeka iz procesa rada imaju svoje prednosti i svoje mane i ovdje. Jer svi smo mi, zapravo, već odavno jedno globalno selo u kojem dva-tri megačobana drže svoje megastado na okupu i po osobnoj volji mu određuju put, smjer, brzinu i kakvoću življenja. Dobri i poslušni u takvom stadu su pošteđeni sve dok se ne uzjogune, a oni prkosniji su u redu za kaznu... (više)

Lažni bookeri, decimalne cijene i dvojni cjenici Čitah ovih dana kako bookeri prevaranti ovog ćudljivog ljeta na vrsarskoj Rivi vrebaju brzoplete, naivne i nedovoljno upućene strane i domaće turiste. Za prijevoz do osame i iskonske prirodne ljepote na oko pola kilometra od Rive na otočiću Lunga, podvaljuju im neautorizirane vozne karte po znatno višim cijenama od regularnih... (više)

Lud, zbunjen, (ne)normalan Ćudljivo ljeto i globalni preobrat klimatskih tokova obilježavaju ovu ljetnu sezonu i u Istri. Ovdje je il’ kišno il’ je prevruće.  U Grčkoj stravični požari i poplave. Na europskom sjeverozapadu vrućine i suše kakve se ne pamte u zadnjih 250 godina… Ljetna sezona kao u horor-filmu! Ili u nekom budućem tv serijalu “Lud, zbunjen (ne)normalan! Šta je još ove sezone zapelo za oko vašem i dragom i mrskom Fureštu?... (više)

Povratak etici ili smak! Upitaše me neki od medija za mišljenje o medijskoj samoregulaciji kao ‘alatu’ za podizanje svijesti o etici i odgovornosti medijskih djelatnika, urednika i vlasnika privatnih medija. Te što to najviše utječe na javni ugled novinara i medija u javnom prostoru? Teško pitanje u teškom vremenu, a još teže je suvislo odgovoriti na takav zadatak. Jer sve što u prvi čas imah na umu neko je, čini mi se... (više)

Srebro zlatnog sjaja, Thompson i domoljublje Igrom sudbine, stjecajem okolnosti i po instiktu profesije kojom se bavim dušom i srcem od kako kročih u ovaj zanatski bezdan bez povratka, šesnaesti ovog mjeseca me dovede u Hrvatsku. I provede od hrvatskog krajnjeg istoka, preko zagrebačkih avenija i Jelačićevog trga, pa sve do Istarskog poluotoka... (više)

Domoljublje, fanatizam, nacionalizam, šovinizam Male nacije, dokazivo, imaju kompleks majušnosti pa koriste svaku priliku da se busaju, bespoštedno kočopere i dokazuju da su značajne. I u tome, dakako, vrlo često pretjeruju. I izgube tu toliko bitnu i potrebnu sklonost ka suptilnijem nijansaranju u osobnom poimanju navijačkog zanosa, domoljublja odnosno patriotizma, i ponosa. Zato nam se i događa da smo malo-malo pa preplavljeni izljevima nekakvog pojedinačnog, grupnog ili kolektivnog kvazidomoljublja... (više

Hrvatska-EU: Od autsajdera do ravnopravnog partnera Igrom sudbine, 1. srpnja 2013. zatekoh se u Bruxellesu. Na Rond-point Robert Schuman placu. U zgradi Vijeća Europske unije. Nije to bio ni običan, ni tradicionalan dan.  Na taj datum Hrvatska je, nakon osam godina teških pregovora, uzleta i padova u procesu prilagođavanja pravnoj stečevini EU, postala punopravna članica ovog ekonomsko-političkog bloka. Slavilo se. Grlilo i pjevalo na hrvatskom. Popilo se dosta hrtvatskih, a osobito istarskih vina... (više)

''GDPR'' za vratom Tek što ispisah prve retke ovog jubilarnog, tridesetog, fureštanja u kojem sam imao namjeru predstaviti osobnu percepciju hrvatskog i istarskog patriotizma iskazivanog ovih dana na i u povodu Svjetskog nogometnog prvanstva u Rusiji, sustiže me poduže elektroničko pismo mog dragog prijatelja Voje iz Varšave. Njega već znate, nekoliko puta sam ga ovdje spominjao i njemu se zbog toga gromko štucalo diljem velike Poljske. To je onaj moj prijatelj što vrijeme između sve češćih dolazaka u svoj prekrasni, ubijeljeni i prostrani kutak u Krnici... (više)

Zbogom samovoljo! Naviknut na indolenciju zapadnobalkanskih naroda i narodnosti prema provedbi zakona, podzakona, uredbi, odluka i drugih regulativa kojima se konstituira sistem i uređuju društveni odnosi, ugodno me iznenadila ažurnost hotelijera, turističkih agencija, bukera i privatnih iznajmljivača turističkih objekata. Kroz brzinsku empirijsku provjeru početkom ovog tjedna uvjerih se da su do većine njih već, brzinom munje, dospjele poruke, duh i preporuke, godinama pripremane nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća EU o zaštiti pojedinaca... (više)

Pamet u glavu! Konzumirajući već dvadesetak godina turističke tendencije u i oko Istre, u samo praskozorje pune ovogodišnje sezone, ne mogu se oteti utisku da većina hrvatskih i lokalnih medija, građanstvo, zvaničnici, hotelijeri i iznajmljivači - po gotovo identičnoj matrici, forsiraju dvije suprotstavljene, meni ne prihvatljive krajnosti: ili su to izljevi oduševljenja o „rekordima turistički najjače regije u Hrvatskoj“, ili se piše i govori o sramotnim incidentima koji i nisu nikakva posebnost ovog božanskog podneblja... (više)

I mi furešti volimo Istru. Da osobno ne poznajem Zorana Bukura iz blagorodne južnobanatske Crepaje u općini Kovačica  kod Pančeva, ovdje bih smiono, bez najmanje zadrške, danas zapisao da je taj odvažni mladi furešt iz Srbije, prošle srijede ovdje u Istri, nesvjesno ili namjerno, izazivački i nepotrebno, začeprkao i po nacionalnom senzibilitetu domaće javnosti.  Da osobno ne poznajem Zokija iz Krnice, u osobnim trenucima vehementnosti bih, možda čak ovdje napisao i to da se ovaj kršni Srbin iz Crepaje... (više)

Javno ruglo na ''rotoru''. Nekada su mi davno, za boravka u Švedskoj rekli, da je ovaj sjeverogermanski narod, uz mnogo toga drugog, izmislio i genijalnu jednostavnost cirkuliranja vozila u prometu bez zaustavljanja. U usporedbi sa semaforima, kružna raskrižja su za mene epohalna inovacija koja osim bržeg prometovanja, čuva živote, smanjuje potrošnju goriva i doprinosi očuvanju životnog prostora. Ovdašnji domaći i poneki furešti kružna raskrižja kolokvijalno nazivaju “rotori”, a takozvane spiralne kružne tokove ... (više)

Radon - Panika! Panika zbog sveprisutnog, a nevidljivog, bezmirisnog i bezokusnog radioaktivnog plina radona, u Istri ne prestaje. Gdjegod svratim ovih dana, o tome se u strahu govori. Radon je, kaže struka, prirodni radioaktivni plin koji u okolišu nastaje radioaktivnim raspadom radija, a sva živa bića od rođenja do smrti izložena su djelovanju ionizirajućeg zračenja. Pritom je i najveći prirodni izvor zračenja, jer čini više od pola doze godišnje radijacije koju primamo iz svih drugih radionukleida zajedno... (više)

Otpad nije smeće! Ja ponovo o otpadu, njegovom selektiranju, nelogičnom rasporedu spremnika, o generalnom gospodarenju otpadnim produktima našeg svakodnevnog življenja. Ja ponovo o tome, jer otpad, gospodo, nije smeće! Radostan sam što su se istarski komunalci početkom tjedna okupili u Pazinu i što su ozvaničili početak nove otpadne povijesti. Sretan sam zbog toga onoliko koliko u ovom trenu mogu vjerovati u suštinski napredak u ovoj sferi funkcioniranja Hrvatske kao europske Države... (više)

Tražili ste-gledajte“, zvala se jedna američka edukativno-zabavna serija iz vremena moje adolescencije. Tražili ste da budete u Europskoj uniji? Primljeni ste! Željeli ste otvorene granice? Imate ih! Sanjali ste o cijenama rada kao na Zapadu? Dosanjali ste! Maštali ste o više novca? Imate ga. I? Panika! Panika zbog majstora, a svi bi nešto gradili, prepravljali i uljepšavali jer turistička sezona je na vratima. Ali zidara nema. Nema ni pitura, bravara, vodoinstalatera, električara, keramičara, parketara... (više)

"Međunarodni praznik rada se u Istri slavi od antičkih vremena." Tako o ovom pseudoprazniku na ovaj dan, hladno i uozbiljeno, reče jedan Istrijan na jednom ozbiljnom lokalnom radiju. Kada bolje razmislim, taj gospar bi mogao biti više u pravu nego u krivu. Jer, od antičkih vremena do danas, ljude nije bilo teško namamiti na pečene sobove i odrane srndaće, na posne bivole, mirisne brave, na tovljene bikove, sočne jaganjce i jariće… Ili oko lonca s fažolom. Narodni vašar ne bi ni bio to kada ne bi bilo i drečave limene glazbe pod dirigentskom... (više)

Tek što se odmakoh od Istre na oko hiljadu i pol kilometara zapadno, rascvali zemaljski raj (kojem se i Istrijani, vidim, sve više dive) zavila je prva ovogodišnja pješčana oluja iz Afrike. Znam kako je u tom trenutku živjeti ovdje. Jer u prosjeku svake godine makar jednom, takva nedaća se iz saharskog prostranstva raspusti i po ovdašnjem pejsažu. Kao da nam je potrebna još i takva prašina u oči! Srećom, afrička prašina i žuta kiša nam se ne dešavaju često. Jedna pješčana oluja godišnje mnogo je manje pogubna od ovdašnjih prašinara... (više)

U nevjerici ovih dana čitam crne hronike koje kao žurnalističku formu inače prezirem. Prva mrska vijest koju instiktivno upratih u lokalnim medijima je ona iz mog omiljenog istočnoistarskog mjestašca Krnice, koju su svih proteklih godina koliko ju ja poznajem, krasili epiteti o ljudskosti, altruizmu, diskretnosti i spokojstvu domaćina i nas stranaca koji ovdje živimo, povremeno boravimo, samo nakratko svraćamo ili prolazimo... (više)

Kadgod se zaputim labinskom rutom prema Opatiji i Rijeci, ili iz pravca Kvarnera prema Istri, oči mi se uvijek zakuju za onaj stasiti plominski toranj, koji se kao kakva džinovska truba isteže iz elektromašinskog konstrukta plominske termoelektrane. Jedina je to hrvatska energana na ugljen i jedna među 13 sličnih na tlu Europske unije kojoj je presuđeno zatvaranjem do 2020. godine. Dok gledam kako se ta najviša hrvatska građevina s visinom od 340 metara, poput pijavice pripija uz nebo Plomina, Kršana, Labina... (više)

Kada sam prije tridesetak godina počeo intenzivnije dolaziti u Istru, svemu i svačemu sam se divio. Ništa što nije upotpunjavalo moju impresiju  nisam ni uočavao, kamoli ti pamtio. Tada mi se činilo da je sve onakvo kako bi tu i trebalo biti. Ništa nije trebalo mijenjati jer bi se promjenom, možda, devastirala autentičnost. I ove dronjave fasade u Puli su mi imale šarma. Tako godinama i godinama.  S protokom vremena, postajao sam sitničaviji. Osim onoga što je u Istri dobro, uočavam i loše. Čak mi se ponekad učini da mi se vizualna rezolucija izoštrila kao kod sokola... (više)

Dana 26. ovog mjeseca Radio Labin je proslavio 22. rođendan. Dosta je to godina za jedan lokalni radio u vremenu koje nije naklonjeno malima i profesionalizmu u medijima. Svijet je odavno skliznuo na stranputicu. Veliki, moćni i bogati se ne bave etičkim normama, medijskim kodeksima, prosvjetiteljstvom niti čovjekom. Ovo je era lažnih vijesti. Što je neki medij globalniji i moćniji toliko je udaljeniji od stvarnog života. Narodi se, inače, najefikasnije kontroliraju kontroliranjem misli, a mediji su za to najbolje oruđe. “Misli su one koje bi mogle odvesti do djela... (više)

U izobilju medijskog smeća, ulagivanja, površnosti, općeg, a pogotovo specijalističkog neznanja, sve očiglednije rasprodaje osobnog i profesionalnog digniteta... uočih proteklih dana na jednoj regionalnoj televiziji, dvije istodobne zanimljive pojavnosti: tv emisiju „Žute minute“ i jednog zanatski kultiviranog tv novinara s podebljim nervima. Pažnju mi je privukla prvo scenografija i naslov emisije, jer bih se smio opkladiti da svako od nas životno zna o čemu se radi, ali možda niko pouzdano ne zna zašto se vaši i moji trenuci emocionalne preosjetljivosti... (više)

Dobrota je jezik kojeg gluhi mogu čuti, a slijepi vidjeti zapisao je u jednoj od svojih izreka veliki američki klasik i humorista Mark Twain. Možda je tako i bilo u njegovo vrijeme. Danas je drugačije. Osobno iskustvo mi govori da dobrotu čuju, vide i osjete samo oni sojevi ljudi koji su skloni dobroti. Oni koji to nisu, za dobro ne znaju ni kada daju ni kada primaju. Sve im je ravno do mora jer odavno već hara samovažnost koja od ljudi pravi neljude koji sve manje i čuju i vide oko sebe. Pogotovo kada se radi o dobrim djelima njihovih najbližih susjeda, prijatelja ili poznanika... (više)

Prema staroslavnim predanjima i vjerovanjima, ovaj treći mjesec u godini smatra se najvećim lažljivcem i prevrtljivcem među  „dvanaestoricom“ u gregorijanskom kalendaru. Da li će i koliko „baba marta“ biti prevrtljiva ove godine, za sada se ne zna, ali se i golim okom može vidjeti da se vjesnici proljeća - jagorčevina, visibabe, ljubičice, kaćuni i ostalo nestrpljivo bilje koje, kao i ja, prezire zimu -  već gombaju s jutarnjim mrazevima i sumaglcom kako bi se domogli nejake sunčeve topline. Osim po mom skromnom dvorištu, miris proljeće se... (više)

U potpunoj suprotnosti s osobnim karakterom i stavom spram javne riječi, ovoga puta ću, ipak, da se malkice pohvalim. Ne zbog sebe samoga već zbog Fureštanja, onih koji te crtice iz mog ovdašnjeg, istarskog, života distribuiraju, a najviše zbog onih koji ih čitaju. Da mi je, naime, poslije objavljivanja predzadnje kolumne s naslovom „Bijeg za čistim zrakom“ neko od vas domaćih, bilo tko od ovdašnjih došljaka furešta, ili bilo koji Poljak iz svoje zemlje ponudio milion dolara da bih ja zauzvrat osigurao da se za moj tekstuljak iz Istre o smrtonosnom zagađenju zraka u Poljskoj... (više)

Vođen putevima ljudske i profesionalne znatiželje, prije nekoliko dana se, sasma slučajno, zadesih u pulskoj ulici Mate Balote nedaleko od centra grada. Kako ugledah tamnozeleni ispis pseudonima velikog sina i poklonika ovoga kraja, u pamet mi se vratiše prvo prizori njegovog težačkog rakaljskog života, a potom i nadničarenja po kamenolomima, italijanskim trabakulima i zamornim pružnim gradilištima. Tek zatim mi se u pamet vratiše i neka od njegovih najznačajnijih djela iz oblasti poetike, preko novinskih članaka i eseja do znanstveno-istraživačkih radova... (više)

Iako je, i po definiciji i u stvarnosti, politika sve, i tiče se svakoga – bio tko politički angažiran ili ne, i ovoga puta od toga neizbježnoga zla pokušavam pobjeći što dalje. Ne samo zato što sam se kroz život uvjerio da je politika samo vještina laganja u pravo vrijeme (Voltaire). Već i zbog toga što je ovih dana bilo obilje politike na svim razinama – od problema s pulskim Uljanikom (što je notorno političko pitanje), do Vučića u Zagrebu (što je obostrana politička igra). Nitko, ili skoro nitko, ni u jednom od ova dva apsurdistana (Srbija i Hrvatska, a ima ih još itekako), pa ni ovdje... (više)

Putevi me prošlog vikenda provedoše istočnom Istrom, do Raše, Labina i Rapca. Kao kakav iskusni ovdašnji furešt odvažih se dragom prijatelju-došljaku detaljnije predstaviti Podlabin, Stari Labin, negdašnje rimsko naselje Albonu, te Rabac – žilu kucavicu cijele labinske Općine. Mog znatiželjnog i opsesivnog prijatelja život otprije nije nikada navodio u ove krajeve. Utoliko je njegova ushićenost razumnija, a moja odgovornost veća. Kiša, vjetar i miris prave-pravcate zime s osniježenih pićanskih bregova i Učke, opominjali su me da je trebalo ostati u toplome pa makar se... (više)

Mjesecima već slušam kako je demografsko pitanje u Hrvatskoj pitanje svih pitanja, da se zemlja najmanje deceniju nalazi u izvanrednom demografskom stanju i da izvanredno stanje zahtjeva izvanredne mjere. Iako problem negativne demografije nikako nije za podcjenjivanje, ne znam zašto se u ovoj zemlji toliko često balkanizira suština pa se umjesto o uzrocima u pravilu govori o posljedicama. Ne znam, također, zašto se tolika prašina podiže tek od prošle jeseni kada je o demografskoj krizi imperativno zagalamila predsjednica države... (više)

Aktualna bizarna ispovijest velikog francuskog glumca i bivšeg ljepotana Alaina Delona da ne žali što će umrijeti jer mu je ova naša epoha mrska i na koju mu se (kao i meni) povraća, podsjetila me je na jedan žovijalan ljetošnji sustet s ovećom grupom mještana Krnice, dopadjivog i gostoljubivog mjestašca na sjeveroistočnoj obali Istre.  (Ljeti je Krnica čarobna, živahna i mirisava, a zimi klonula i pusta kao i većina sličnih sela i zaselaka unaokolo.) Depresivno stanje Delonovog staračkog duha je takvo (pojašnjava velikan svjetskog glumišta i sineast) jer je sve što ga okružuje lažno... (više)

Ma koliko osobno držao ili ne do premise da je statistika tačan zbir netačnih podataka, numerički prosjeci su ipak životna realnost i bolji su orjentir od nikakvih. Led u mojim fureštanskim žilama je ovih dana prouzročila statistika SDP-ovog mlađašnog predsjednika Davora Bernardića koji je prošlog vikenda iz Ogulina, retorički krajnje stilizirano, priopćio hrvatskoj javnosti da „u ovoj zemlji oko 70 posto ljudi ima plaću između 3000 i 5000 kuna”, te u predizbornom stilu poručio da je to “nešto što se u Hrvatskoj mora brzo promijeniti, radnicima treba... (više)

Prvog vikenda  nakon Nove godine počeo je tradicionalni hrvatski skijaški tjedan u kojem će, kako javiše mediji, oko dvije stotine hiljada građanki i građana Hrvatske odperjati kojekuda do bjelosvetskih skijališta. Euforija skijanja zvana Janica, u Hrvatskoj traje već šesnaestu godinu. Od povijesnih Olimpijskih igara u američkom Salt Lake Cityu 2002. kada se Kostelićka, tek punoljetna, vratila sa tri zlatne i jednom srebrnom medaljom. Sjećam se tog spektakularnog dočeka hrvatske sportske ikone u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj. Takvo se oduševljenje... (više)

Prvi put božićnu svetkovinu i novogodišnje feštarije proživjeh, konačno, u Istri. U takvom duhovno-svečarskom pročišćenju od svega lošega u Odlazećoj, još jednom se prisjetih jedne od očevih iskustvenih spoznaja da ljudi, u većini, u svemu oko sebe gledaju vanjštinu, a Bog u srce čovjeka. To me dodatno ojača u vjerovanju da liturgijske svetkovine i svjetovni praznici zapravo i postoje zato da bismo iznova promislili o Formi i Suštini, odnosno o biti i imati, o sebi u meni i meni izvanjskome. Zato neka blagoslovljen bude... (više)

Kao stari istarski furešt, godinama se već službeno i privatno smucam po gotovo svim zemljama Europske unije i uočavam, uz ostalo, i to da su cijene istih roba u istim trgovačkim lancima u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji...znatno niže nego u Istri. Zbog više suvislih razloga ne želim ovom prilikom imenovati trgovačke lance, ali građanima nije teško prepoznati internacionalne trgovine u istarskim gradovima, a onima koji kao i ja češće putuju, moja opažanja su i suvišna, pogotovo što se ne radi samo o dvojnim cijenama već i o dvojnoj kvaliteti istih roba... (više)

Neiscrpljen i neotkriven još uvijek je čovjek i čovjekovo znanje. Potrebno je samo da se u svakome od nas probudi volja! Tada se otkriju i put i način do uspjeha.  Tri svježa istarska primjera iz sfere biznisa to najbolje potvrđuju. Svaki za sebe je i čovjek . I čovjekovo znanje. I volja. I uspjeh. Povodom Svjetskog dana poduzetnica, u zagrebačkom hotelu The Westin sredinom studenog dodijeljene su nagrade najboljim hrvatskim poduzetnicama po izboru Mreže poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria i Instituta za razvoj ženskog... (više)

Iako organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, ovdje je, kako ja vidim, toliko otpada u toku turističke sezone da bi kontejner po glavi stalnih i privremenih stanovnika bio možda dovoljan! Otkud toliko smeća na javnim sabiralištima, pored postojećih kontejnera, uz saobraćajnice, na zelenim površinama terre magice? Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) količina otpada iz turizma 2015. (to su zadnji raspoloživi podaci) iznosila je tek oko 100 hiljada tona ukupnog otpada na nivou cijele Hrvatske ili oko 380 kilograma otpada... (više)

Jedan sam od onih stranaca koji u Istru dolaze godinama i maštaju da jednoga dana tu i ostanu. Jer u ovom živopisnom krajoliku i njegovim ljudima vide neku drugačiju Hrvatsku, drugačiju Europsku uniju i Europu kao kontinent. Uz sve posebnosti koje me vežu za ovo podneblje, osobno mi, kao kosmopolitskom građaninu, iznimno godi i etnonacionalna harmonija kao antipod većinskom hrvatskom nacionalfanatizmu koji, od krvavo stečene neovisnosti, neprestano davi ovu prekrasnu zemlju s neizmjernim potencijalima... (više)