16.07.2019

Danas je Gospa Karmelska - o labinskom oltaru, pali i pučkom vjerovanju

Danas katolici slave blagdan Gospe od brda Karmela. Riječ je o brdu u Palestini, uz obalu Sredozemnoga mora, odakle je prorok Ilija vatreno branio vjeru u Izraelu. U srednjem vijeku vjernici su počeli slaviti uspomenu na zaštitu Majke Božje, što ju je Gospa pružila nosiocima karmelskoga škapulara.

Škapular je, zapravo, komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstratenzi, karmelićani. Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom redu karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu. Karmelski red je za vrijeme križarskih ratova 1155. godine osnovao križar Bertold iz Kalabrije.

Gospi Karmelskoj je u desnom bočnom brodu labinske župne crkve posvećen oltar. On je, zajedno s njemu nasuprotnim u lijevom brodu, za labinsku župnu crkvu dopremljen iz Poreča u periodu između 1815. i 1836. godine. Prilikom montaže oltar je skraćen i sužen zbog visine broda. Oltar krasi pala Bogorodice Karmelske sa svecima i dušama u Čistilištu iz 18. stoljeća, koja je možda i najvrjednije umjetničko djelo u labinskoj župnoj crkvi.

U donjem dijelu, u prvom planu prikazana su četiri lika. Na lijevoj strani sjedi sv. Franjo Paulski s otvorenom knjigom, koja kao da je u trenutku zanosa odbačena na tlo. Nasuprot njemu, uz svetog biskupa sa zatvorenom odloženom knjigom, na oblaku lebdi sv. Bonaventura odjeven u franjevački habit, čiji je kardinalski šešir također odložen na tlo. Iza kardinalovih leđa nazire se lik sv. Petra iz Alcantare koji nosi križ. U drugom planu, iz plamenih jezičaka čistilišta izviru duše kao gole polufigure pružajući ruke prema anđelu, koji svojom lijevom rukom ukazuje na škapular. Smještaj ovog anđela kao da ima i simbolični značaj: on se naime nalazi na pola puta između duša i Bogorodice.

Bogorodica s Djetetom koje drži škapular sjedi na oblaku povrh čistilišta. Ispred nje ponizno kleče sv. Franjo Asiški obilježen stigmama i sv. Katarina Aleksandrijska sa svojim atributom, palminom granom. Ključni likovi na kojima se gradi ovako složena kompozicija su sv. Franjo Paulski, sv. Bonaventura, anđeo te Bogorodica s Djetetom, a povezani su uspinjujućom spiralnom linijom.

U posljednjih stotinjak godina atribucijom ove oltarne pale bavilo se nekoliko autora. Povjesničarka umjetnosti Višnja Bralić palu dovodi u vezu s venecijanskim slikarom Angelom Venturinijem (Venecija, 1696./1700. – nakon 1773.). Venturini 1751. godine oslikava strop franjevačke crkve u Poreču iz koje potječu i dva labinska oltara u bočnim brodovima. Međutim, tu je atribuciju Bralić ostavila otvorenom. Ovim djelom pozabavila se i Nina Kudiš, koja pak sliku atribuira Giuseppeu Nogariju (Venecija, 1699. – 1763.)

Slika je restaurirana 1996. godine u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu.

Zanimljivost o blagdanu Gospe Karmelske

Pučko vjerovanje o blagdanu Gospe Karmelske opisao je Pino Knapić u emisiji Užonci našega kraja (ton - Pino Knapić).