21.04.2014

MAKROGRAFIKE I Renata Percana u Gradskoj galeriji Labin

U četvrtak 24. travnja 2014. godine, u 20:00 sati Gradska galerija Labin ugostit će izložbu grafika Renata Percana pod nazivom „MAKROGRAFIKE I“ , a ujedno će se predstaviti i grafičko-pjesnička mapa „H Empireju“, koju su zajednički stvarali autori Renato Percan, Milan Rakovac i Milan Polić.

Grafičko-pjesnička mapa „H Empireju“ nastala je u Medulinu 2013. godine. Sadrži 15 listova od čega su na prva tri lista naslovnica, predgovor te pjesme Milana Rakovca, a na ostalih dvanaest listova tiskane su grafike suautora Renata Percana i Milana Polića.

„Renato Percan veliki je slikar i grafičar. Grafičar po svom akademskom obrazovanju i slikarskom opredjeljenju. Ovo mu je deseta likovna mapa i ne prva u kojoj su grafike tiskane digitalnom tehnikom. Ali u svim prethodnim slučajevima likovni su predlošci nastali isključivo tradicionalnim crtačkim postupkom, a tek onda je matrica oblikovana nekom od suvremenih grafičkih tehnika. Susrevši se, međutim, s digitalnom tehnologijom Renato je odlučio iskoristiti nove stvaralačke mogućnosti. Pa kako već dulje vrijeme uspješno surađujemo na projektu njegovih makrografika, predložio mi je da u crteže koje je priredio, računalno interveniram s nekoliko predloženih detalja. Napravio sam više inačica prema njegovim sugestijama, ali njima nije bio zadovoljan. Zato smo se dogovorili da pokušam po vlastitom nahođenju intervenirati kreativnije. Odlučio sam u Renatove crteže digitalno „utkati“ još jedan sloj njegovih pastela i učinak je bio nadasve percanovski nadrealističan. Rezultatom je i Renato bio potpuno zadovoljan, pa smo napravili probne otiske, nakon
čega je bio odlučan da to bude konačno likovno rješenje. No, inzistirao je na mom koautorstvu, jer je, po njegovu mišljenju, moja intervencija ne samo tehničke, nego i kreativne naravi. Na vama je da prosudite koliko je to točno i uspješno, a meni je čast da uz umjetnika Renatovog dosega supotpisujem grafičke listove u ovoj mapi. Pjesmama Milana Rakovca ova je mapa dobila još jednu dimenziju koja ju doživljajno veoma obogaćuje i čini cjelovitijom. Njegov dijalektalni izraz prožet snažnim pjesničkim erosom izvrsno se povezuje s grafikama koje kipte Renatovom slikarskom strašću. Slikom i riječju, riječju i slikom, čarolijom stvaralaštva, u zanosu, s glavom podignutom prema nadahnjujućem svijetlu mediteranskog neba, oblikuje se jedna nova stvarnost koja nadilazi prostor i vrijeme u kojem je nastala. Stoga sam i ovaj predgovor naslovio nadahnut stihom iz pjesme Milana Rakovca: „Z glavuon gori h Empireju“.“ Milan Polić ((...) iz predgovora)

Renato Percan rođen je 1936. godine, u Trgetu na Labinštini. Školu primijenjenih umjetnosti završio je 1962. godine u Zagrebu u klasi prof. Vilka Selena Glihe, da bi 1966. diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Alberta Kinerta. Nakon toga radi kao školski profesor, a potom kao grafički urednik u novinskoj kući Glas Istre. Uredio je brojne knjige, časopise i zbornike. Od 1978. godine član je Zajednice umjetnika Hrvatske s profesionalnim statusom slobodnog umjetnika. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke, Labinskih atelijera te Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre. Od 1968. svoja je djela izlagao na 48 samostalnih i preko 200 skupnih izložbi u najuglednijim domaćim i stranim galerijama, redovito praćen zanimanjem publike i naklonošću kritike. Sudjelovao je na dvije likovne kolonije. Tiskane su mu dvije monografije: Renato Percan 1966 – 1996, autor Josip Depolo, te 2007. godine Renato Percan – crtač, autori Berislav Valušek, Gorka Ostajić Cvajner, Darko Glavan. Za svoj rad nagrađen je s dvadesetak prestižnih nagrada, a 1996. godine Predsjednik RH odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Ovo mu je deseta likovna mapa. Živi i stvara u Medulinu sve do 2013. godine kada nakon teške bolesti umire u Puli.

Milan Rakovac, rođen 1939. godine, Rakovci, Poreč. Živio u Puli, Zagrebu, Splitu, Beogradu, opet u Puli, Rijeci, sada živi u Zagrebu. Radio kao urednik u dokumentarnom programu HTV. Pisac, novinar. Autor niza dokumentarističkih serijala ; „Silnice“, „Sjećanja na 20. stoljeće“, „Historiae Histriae“, „Pjesnički putopisi“, „Ruža vjetrova“. Aktivan u Čakavskom saboru od utemeljenja, član uredništva nekoliko časopisa (Istra, Dometi, Nova Istra, La Battana). Autorski credo, ključni pojmovi; Istra, convivenza, čakavica, dijalekt, multikultura, pogranični identitet, pluralizam, zavičajnost... Literaturu objavljuje od 1963., počam od prve zbirke pjesama objavljene u „Istarskom mozaiku“. Knjige: Poezija - Sik, Cha for kids, Besida priletuća. Priko Učke, poezija i proza. Romani: Riva i druži, Haluj, Sliparija, Snovid, La Triestina. Istragram, pripovijesti. Kvarnerski otočni lucidar, slobodna proza. Sinovi Istre, biografije. Scenariji za igrane filmove „Grgo gre u Pazin“ i „Na istarski način“, oba u režiji Vlade Fulgosija. Tekstovi za monografije Pula, Poreč, Hrvatska. Prijevodi s talijanskog: Fulvio Tomizza „Bolji život“, Poalo Parovel „Izbrisani identitet“, Angelo Vivante „Jadranski iredentizam“. Prevođen na talijanski, njemački, engleski, portugalski, slovenski, ukrajinski. Utemeljitelj pograničnih susreta „Forum Tomizza“ Umag-Koper-Trst. Suradnik više novina i časopisa u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

Milan Polić rođen 1946. godine, Zagreb. Osnovnu, srednju elektrotehničku školu i Filozofski fakultet (filozofija-sociologija) završio je u rodnom gradu gdje je i doktorirao iz područja filozofije. Radio je u Radioindustriji Zagreb, zatim kao srednjoškolski, te posljednjih dvadeset godina kao sveučilišni nastavnik. Sada je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu. Od 1989.-1991. bio je potpredsjednik, a od 2001.-2003 predsjednik Hrvatskog filozofskog društva. Dugogodišnji je član uredništava više znanstvenih časopisa, a 1990. pokretač je i prvi urednik časopisa Metodički ogledi. Organizirao je desetak znanstvenih i stručnih skupova, te izlagao na četrdesetak znanstvenih i petnaestak stručnih skupova, od čega na 22 međunarodna. Samostalno je objavio šest knjiga filozofskih rasprava, muldimedijski sveučilišni priručnik Filozofija odgoja (koji je tehnički u potpunosti sam realizirao), te oko 150 znanstvenih i stručnih članaka u desetak znanstvenih časopisa. Koautor je i urednik deset knjiga, te autor više web portala. Pola stoljeća se amaterski bavi fotografijom, a više od desetljeća digitalnom grafikom i kraćim filmskim formama. Od početka 1997. živi u Medulinu.

Izložbu u Gradskoj galeriji Labin posjetite do 15. svibnja 2014. godine. Radno vrijeme je od 10:00 do 14:00 sati. Nedjeljom zatvoreno.

{fcomment}