Lokalne vijesti

Sea Gušti Rabac

27.11.2023

U Galeriji Lamparna izložba Conora McGradyja ''Entropijska država''

Ciklus izložbi “Akumulator 2” Galerije “Lamparna”, Labin, nastavlja se ovog petka, 1. prosinca 2023., u 20:30 sati, otvaranjem izložbe slika irskog umjetnika Conora McGradyja pod nazivom “Entropijska država”.

Arhitektura okolice Labina utjelovljenje je složena odnosa između države i neprestane izmjene ideoloških obrazaca. Dobar dio infrastrukture odnosi se na industriju ugljena koja je započela s radom u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, najviše se razvila pod talijanskim fašizmom, da bi ju kasnije prisvojio komunistički režim bivše Jugoslavije, čijim je ratnim kolapsom obilježen i njen kraj, te istodobna implementacija neoliberalne ekonomije na ostatke njenih prostora i postrojenja, od kojih su, danas, većina ruševine. (Conor McGrady “Entropijska država”)

Conor McGrady 2021. “je godine boravio u Labinu te kroz site-specific istraživanje prikupio dovoljno relevantnih podataka koje je uobličio u izložbu “Entropijska država“, kojom konceptualno elaborira odnos između ideologije, arhitekture i topografije Labinštine. 

Lokalitet Labina i Raše, kao i okolica tih dvaju gradova, postaje platforma koju Conor prisvaja u svrhu stvaranja slika kroz koje akcentuira povijesno nasljeđe ove regije snažno obilježene industrijskom baštinom i izmjeničnim ideološkim strujama koje su je oblikovale: od monarhističke do fašističke, te od komunističke do neoliberalne. Njihov zajednički nazivnik prikazuje se kao entropija, budući da na te nekoć socijalističke i industrijske repozitorije sada, u najvećoj mjeri, polaže pravo priroda i neumitni proces raspadanja.

Riječima samog autora: Krajobrazi (okolice Labina i Raše) ovdje operiraju kao nacionalni označitelj koji je također i ideološki, uokviren romantičarskim i sublimnim kao ključnim elementima unutar reprezentacijskog državotvornog okvira. Unutar tog konteksta arhitektura opsjeda krajobraze, dok sjećanje na rituale vezane uz rad, tijelo i otpor dovodi u pitanje padanje tih neobnovljenih ideoloških monumenata u zaborav. 

Conorov se rad tako može čitati i kao odnosan na Hrvatsku državu u smislu cjeline, čije društveno-političke procese navedenom rečenicom jasno proziva kao korumpirane, te samim nazivom izložbe “Entropijska država” istodobno priziva kolokvijalniju i pejorativnu sintagmu, sličnog značenja: Banana Republika. Ova izložba svoju aktualnost suvereno potvrđuje u činjenici da je na državnom nivou “lijepe naše” sve podređeno neoliberalnoj investicijskoj logici koja bivše industrijske lokalitete prepušta propadanju, dok one turistički atraktivne izlaže nesmiljenom napadu pneumatskih čekića, betonizaciji i nekontroliranom eko-urbanocidu. …

Diskurs vulgarnog “proširivanja kapaciteta” u vlastitoj je rezultanti istovjetan indolentno-ignorantskoj praksi zapuštanja manje lukrativnih lokaliteta, dok se oni, turističko-financijski atraktivniji, daju u koncesiju stranim firmama koju su iznudile vrlo agresivnom, i barem jednako sumnjivom, ekonomskom strategijom. Conorovu se izložbu može shvatiti kao upozorenje da se neoliberalni tržišni procesi ne zaustavljaju isključivo na gospodarsko-ulagačkim procesima. Oni pretendiraju protegnuti vlastite pipke puno dalje, doslovce, prilagoditi ljudski duh svojim zahtjevima, kao i naše percipiranje stvarnosti. Sustavni ekocid i urbanocid nad krajolikom, kao i infrastrukturom Labinštine logično implicira i barem jednako “raspojasani” kulturocid.

U svojoj je knjizi “Upotreba imaginacije i zalazak Zapada” Ellemire Zola napisao: “Umjetničko je djelo postalo novčanica, još jedan žeton za namirivanje duga ili igru u kockarnicama.” Prikladan citat za ilustriranje neoliberalne simplifikacije životnih procesa kako se ništa ne bi opiralo nesmetanoj fluktuaciji kapitala, pod egidom “Majka na prodaju!”

Mora se jasno ukazati da Conor McGrady ovom izložbom ne pokušava patronizirati lokalno stanovništvo, objašnjavajući mu gdje živi i kojim je procesima izloženo. On zalazi puno dublje u tkivo globalnog fenomena kojega secira na primjeru jedne od margina Europe i, ukoliko ne dođe do radikalne anihilacije neoliberalne paradigme, jasno nas vodi zaključku: There is no sanctuary! (Nema utočišta!) (Izvadci iz teksta LABIN-RAŠA ROULETTE Damira Stojnića za katalog izložbe, studeni 2023.)

Conor McGrady, rođen 1970. (Downpatrick, Sjeverna Irska), nakon studija (BA) likovne umjetnosti na University of Northumbria, Newcastle/UK, 1998. diplomirao je (MFA) na The School of the Art Institute of Chicago, USA. Nakon toga imao je više od 50 samostalnih (New York, Miami, Atlanta, Chicago, San Francisco, Zagreb, Split,...) i grupnih izložbi (Whitney Bijenale New York 2002. godine, The Jerusalem Show VII: Fractures - Qalandiya International Biennial, IK-00: The Spaces of Confinement, Casa dei Tre Occi, Venice, Italy, 2014.,...), u galerijama i muzejima diljem svijeta, dobitnik je brojnih likovnih nagrada u UK i USA, te je kao pisac i/ili urednik surađivao s 10-ak europskih i američkih časopisa iz područja suvremene umjetnosti (Radical History Review, The Brooklyn Rail, Waveland Press, Plöttner Verlag,...). 

Njegov rad, koji se prvenstveno sastoji od slika i crteža, fokusiran je na ulogu autoriteta u suvremenom društvu. Osobito ga zanima kako se moć manifestira u pojedincima i nacionalnim državama, u društvenim odnosima i u arhitekturi, te kako se ona prevodi u simbole, ikonografiju, akcije, kao i osjećaj samog sebe i mjesta. Njegovi recentni radovi u crno-bijeloj tehnici istražuju urbani i ruralni teren. 

Dok ruralni krajolici ispituju dualnost implicitnu za područja koja su nositelji romantičnog ideala, a ipak sadrže i skrivene prijetnje, u crtežima urbanih sredina neoklasicizam je nagoviješten kao arhitektura zamišljenog reda, stabilnosti i postojanosti. Njegovi su radovi u kolekcijama National University of Ireland Galway, Whitney Museum of American Art New York, Art Museum of Estonia, Belfast Media Group, ... Trenutno živi i radi u Burrenu, Irska, gdje je na Burren College of Art dekan za akademska pitanja.

Izložba u Galeriji “Lamparna”, koju sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, može se pogledati do 15. 12. 2023., samo radnim danom (pon – pet), od 11-15 sati.