Ishodište tog vremeplova kroz gotovo 120 godina fotografije i kinematografije su
, dok mnoštvo različitih modela fotoaparata i dijaprojektora, izrađenih već u prvih pedeset godina od čuvenog izuma
, svjedoči o njihovoj nevjerojatnoj popularnosti među kućanstvima diljem svijeta.
Neizostavan segment izložbe su legendarni Kodak i Polaroid aparati iz druge polovice 20. stoljeća, a njihova usporedba s kasnijim fotografskim uređajima – poput japanske Toyoce iz 1954., tada najmanjeg fotoaparata na svijetu – daje uvid u eksplozivan napredak tehnologije u području „pisanja svjetlom“ (u originalnom značenju riječi „fotografija“).
Kako su se usporedo razvijale tehnike kinematografije pokazuju brojni projektori, kinematografi i filmske kamere koje odišu dražima prvih susreta s pokretnim slikama. Posjetitelji mogu tako promotriti uređaje poput austrijske Eumig S3 8 mm kamere iz 1963. godine i njemačkog projektora Agfa Rekord 16 mm iz 1938. godine, pored niza francuskih kinematografa s kraja 19. stoljeća. Postav je obogaćen i mnogim predmetima koje će oduševiti kolekcionare i ljubitelje antikviteta, poput galenskog radija talijanske marke Graciosa i britanskih zvučnika s trubicom iz 1920-ih godina, a posebno su zanimljive 3D fotografije izrađene na staklu davne 1890. godine.
Bogati program otvorenja izložbe popratilo je mnoštvo posjetitelja svih generacija. Publiku je svijet ranih dana kinematografije uveo filmski kritičar Boško Picula, koji se osvrnuo i na prvu kino projekciju na području Hrvatske, održanoj u zagrebačkoj dvorani Kola (danas dio Akademije dramske umjetnosti) svega desetak mjeseci nakon prve javne projekcije u Parizu. Repertoar kratkih filmskih uradaka kojima su braća Auguste i Louis Lumière 28. prosinca 1895. u Indijskom salonu pariškog Grand Caféa započeli svjetsku povijest kinematografije prikazan je na otvorenju izložbe uz klavirsku pratnju multiinstrumentalista Sandija Bratonje, pruživši gledateljima doživljaj promatranja filma poput onog iz ranih dana sedme umjetnosti.

Glazbeni dio večeri upotpunio je nastup trija neoklasične glazbe Histriatria Project, koji čine pijanist i skladatelj Hrvoje Puškarić, violinist Osman Eyublu i klarinetist Toni Kranjac. Povodom otvorenja, posjetitelji su imali priliku koristiti se dragocjenim stereoskopima s kraja 19. stoljeća te prisustvovati projekciji starog filma s pomoću kinematografa GBN Bavaria iz 1897. godine.
„Smatram da je Kino Labin savršena lokacija za realizaciju ovakvog postava i izuzetno mi je drago da smo uspjeli ispuniti našu misiju“, poručila je prilikom predstavljanja projekta Renata Kiršić Veselica, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin i ujedno kustosica izložbe, nadodavši da se u narednim tjednima očekuju brojni organizirani razgledi izložbe za učenike istarskih osnovnih i srednjih škola.
Izloženi predmeti dio su
privatne kolekcije pijanista i skladatelja Hrvoja Puškarića. Projekt je realiziran sredstvima Pučkog otvorenog učilišta Labin, Grada Labina i Turističke zajednice grada Labina. Izložba starih projektora i fotoaparata može se razgledati u foajeu Kina Labin
do ponedjeljka 1. srpnja. Kino Labin otvoreno je od ponedjeljka do petka od 10 do 14 sati i od četvrtka do subote od 18 do 21 sat (dvokratno radno vrijeme). Ulaz na izložbu je besplatan.
FOTO: Mateo Levak