16.10.2024
Dani europske baštine 2024. i u Labinu
Ministarstvo kulture i medija i ove godine organizira obilježavanje Dana europske baštine 2024., ovaj put s temom Baština koja povezuje - kulturne rute i mreže!, temom koja ističe zajedničke vrijednosti, povijest te kulturnu baštinu koja trajno povezuje i umrežava pojedince i zajednice. Ovogodišnja tema omogućuje da se šira javnost upozna s kulturnim rutama, regionalnim i lokalnim mrežama, putevima i suradnjama.
Prožimanje znanja, tradicija i umijeća te njihov utjecaj na kulturnu baštinu osobitost je kulturnih ruta, a program kulturnih ruta prepoznaje i povezuje srodne elemente europske i naše nacionalne baštine te doprinosi boljem razumijevanju europskog i hrvatskog kulturnog identiteta. Bogata kulturna baština istaknuta je i prepoznata putem 20 mapiranih Kulturnih ruta Vijeća Europe na području Hrvatske koje promiču našu nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu u europskom kontekstu.
Kulturna ruta „ATRIUM - Arhitektura totalitarnih režima 20. st. u sjećanju na urbani razvoj Europe interpretirane u svrhu promicanja ljudskih prava i demokracije“ obuhvaća gradove Italije (Forlì, Ferrara, Carbonia), Albanije (Tirana), Rumunjske (regija Iaşi), Bugarske (Sofija, Dimitrovgrad) i Hrvatske (Labin, Raša). U gradovima koji su obuhvaćeni rutom postoje primjeri arhitekture ili urbanističkoga planiranja iz nekoga od totalitarnih razdoblja. Dio njih povezan je s režimima pod kojima su ta djela nastala te tako u Labinu i Raši nalazimo značajne primjere fašističke arhitekture. Povodom obilježavanja Dana europske baštine 2024. godine Narodni muzej Labin i Kulturna ruta ATRIUM - lokalno sjedište Labin organiziraju sutra obilazak sa stručnim vodstvom pod nazivom "Šetnja rudarskom baštinom kulturne rute ATRIUM" u sklopu manifestacije "Baština koja povezuje - kulturne rute i mreže" zajedničke inicijative Vijeća Europe.
Obilazak Podlabina je namijenjen svim zainteresiranim građanima. Mjesto okupljanja je Gradska knjižnica, a kroz obilazak koji počinje u 12 sati vodit će profesorica povijesti Dijana Muškardin.