Unatoč najavljenim reformama, liste čekanja u hrvatskom zdravstvu ostaju iste ili dulje. U Općoj bolnici Pula na pojedine preglede čeka se i više od 500 dana, upozorio je IDS-ov saborski zastupnik Dalibor Paus.
Reforma zdravstva nije stigla do pacijenata
„Unatoč najavama i reformama, liste čekanja u hrvatskom zdravstvu ostaju gotovo nepromijenjene – ili su, u nekim bolnicama, još i dulje. Prema izjavi ministrice zdravstva, prosječno čekanje na preglede i pretrage u Hrvatskoj iznosi 145 dana, što je praktički identično podatku iz 2023. godine, kada je prosječno čekanje bilo 146 dana. Drugim riječima – pomaka nema, a posebno alarmantna situacija je u Općoj bolnici Pula, koja je i 2023. godine bila među rekorderima po duljini čekanja, a danas bilježi još gore brojke“, upozorio je saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus.
Alarmantni podaci o listama čekanja u OB Pula
Paus je iznio zabrinjavajuće podatke prema kojima se u OB Pula čeka čak 524 dana na ultrazvuk abdomena, 455 dana na ultrazvuk dojke, 329 dana na ultrazvuk srca, djeca čekaju 229 dana na prvi pregled dječjeg oftalmologa, dok se na pregled glaukoma čeka 327 dana, a na pregled oftalmologa čak 559 dana.
Napomenuo je kako su pojedine liste čekanja danas dulje nego prije tri godine, unatoč najavljenoj reformi zdravstva čiji je ključni cilj bio njihovo skraćenje.
Odgovornost sustava, a ne prebacivanje krivnje
„Podsjećam da je bivši ministar zdravstva Beroš liste čekanja pripisivao odgovornosti ravnatelja bolnica, tvrdeći da država ima riješene ključne preduvjete, a danas, nakon reforme kojom su bolnice prešle pod izravnu kontrolu države i kada je imenovanje ravnatelja u nadležnosti države, odgovornost se ponovno pokušava prebaciti, ali ovaj put na liječnike koji rade i u privatnom sektoru“, naglasio je Paus.
Upozorio je kako se problem lista čekanja neće riješiti reguliranjem rada liječnika izvan radnog vremena, nego osiguravanjem materijalnih, kadrovskih i financijskih uvjeta za kvalitetan rad unutar redovnog radnog vremena.
„Problem lista čekanja sigurno se neće riješiti prebacivanjem krivnje s jednih na druge, već isključivo sustavnim upravljanjem, boljom organizacijom rada i stvaranjem uvjeta da se zdravstvena skrb kvalitetno i pravovremeno pruža unutar javnog sustava, a to je isključivo odgovornost Vlade. Kako upozoravaju i predstavnici pacijenata, dugogodišnje čekanje više nije ‘lista čekanja’, već uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Nakon deset godina upravljanja sustavom, odgovornost za ovakvo stanje snosi isključivo vlast – a cijenu plaćaju pacijenti“, zaključio je Paus.