17.12.2014

Argumentima protiv povrede demokratskih i humanih prava stečenih ratifikacijom Aarhuške konvencije u Saboru RH

Na sastanku u Područnom uredu Pučkog pravobranitelja u Rijeci, u četvrtak 11. prosinca grupa zainteresiranih građana: prim. dr. sc. Lucijan Mohorović, Mladen Bastijanić, Sanja Frankola, Bruno Poropat i Dino Debeljuh prezentirala je Zahtjev za pokretanje postupka zaštite humanih i demokratskih prava stečenih ratificiranjem Aarhuške konvencije u Saboru RH. Nakon rasprave s odgovornim osobama Ureda, Majom Hasanbasić i Dianom Kesonjom, donijeti su sljedeći zaključci:

1. Čim skorija dostava dostupnih dokumenata, kojim se potkrepljuju tvrdnje građana o povredi humanih prava, a koja proističu iz stečenih prava ratificiranjem Aarhus konvencije, na čiju se implementaciju obvezuju države članice EU.
2. Ured za Pučko pravobraniteljstvo RH će na temelju priloženih dokumenata, kao i službenih dokumenata Vlade RH , HEP-a - javnog poduzeća i resornog Ministarstva gospodarstva, kao i pozivom na postojeće ovlasti institucije Pučkog pravobraniteljstva, poduzeti mjere zaštite humanih prava, posebno prava na pristup pravosuđu kada su prava građana na zdrav okoliš prekršena, a koja se primjenjuju u Državama članicama EU.

Ključni argumenti povrede demokratskih i humanih prava stečena ratifikacijom Aarhuške konvencije u Saboru RH

Povod podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u Saborskoj instituciji Pučkog pravobraniteljstva RH, jest stav Vlade RH, koja je aktualizirala te uporno potencira izgradnju megaprojekta TE Plomin C, koja bi kao energent koristila enormne količine kamenog ugljena inozemnog porijekla, proglasivši ga projektom od izuzetne važnosti i prioritetnog nacionalnog interesa a u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH.

“Kao zainteresirani građani smatramo da je ova Vladina inicijativa u suprotnosti sa obveznom zakonskom procedurom, u kojoj se poštuje konsenzus između gospodarskih, ekoloških i socijalno-zdravstvenih interesa, a u skladu s principom održivog razvoja i standardima EU, prihvaćanjem Aarhuške konvencije”, stoji u priopćenju.

Podsjećaju kako je ministar Božo Kovačević u ime Vlade RH 1998. godine supotpisao konvenciju, a Sabor RH je 7. veljače 2006. godine ratificirao Aarhušku konvenciju, koja u pravnoj regulativi dobiva poseban status u odnosu na sve postojeće zakone u RH, koji se odnose na zaštitu demokratskih i humanih prava na pravovremenu informiranost i pristupu inormacijama u sferi procedure planiranja i realizacije zahvata prljave industrije u prostoru, pravo na sudjelovanja u raspravama, pravo na suodlučivanja, kao i pravo na besplatnu sudsku zaštitu kada su prava građana na zdrav okoliš prekršena.

“Naročito podsjećamo na izjašnjavanje građana na javnoj raspravi u Labinu i u Plomin Luci, kada se EKONERG SUO (Studija o procjeni utjecaja na okoliš) jednoglasno nije prihvatila, jer je uočeno da je Studija orijentirana na isključivo zadovoljenje ekonomsko-profitnih interesa partikularnih skupina s mogućim korupcijskim ponašanjima. Nakon analize pozitivnog mišljenja Stručnog Povjerenstva (MZOP), utemeljeno tvrdimo da se prezentirana EKONERG SUO studija može prihvatiti jedino kao uvod u zakonsku procedure, koja će eventualno omogućiti ishođenje Lokacijske i Građevinske dozvole. Najveći je nedostatak EKONERG SUO o Bloku C, što ne definira ulogu i obveze Strateškog partnera, osim što se poziva na predugovorne uvjete o kojima će HEP i Vlada RH odlučiti.”

Prema njima nedopustiv je propust što EKONERG studija ne obuhvaća zakonom neophodne zakonske predradnje bez kojih se ne mogu dati ocjene i konačne odluke o prihvatljivosti projekta izgradnje Bloka C TE Plomin. Kao razlog navode nedostatak studija, od kojih svaka posebno mora zadovoljiti proceduru prava zainteresirane javnosti na pravodobnu i iscrpnu informaciju, pravo na sudjelovanje u raspravama, kao i pravo na suodlučivanje:

1. SUO o novom uvozno izvoznom pristanu (iskrcaj ugljena, ukrcaj otpada - za potrebe cementne industrije, itd.),
2. Studija o korištenju morske vode za tehnološki rashladni sistem postrojenja Bloka C,
3. Studija o novim Kamenolomima (četiri puta veći kapaciteti od dosadašnjih),
4. Studija o rješenju emisija CO2 (četiri puta veće emisije od dosadašnjih) u skladu sa strogim standardima EU i UN-a,
5. Studija o izgradnji četiri silosa x 100.000 tona (spremišta za ugljen) locirana u krugu postojećih objekata u trusnom kraškom terenu, gdje je lociran najkvalitetniji izvor pitke vode, odnosno Bubić jama. Silosi se planiraju graditi unutar gabarita od preko milijun tona postojeće radioaktivne deponije i krupnog otpada, a koja će se godinama enormno povećavati,
6. Studija o primjeni najefikasnijih tehnologija za kaptažu Sumpornih i Dušikovih spojeva te ostalih štetnih emisija - imisija (Talium, Ozon, Dioxini, Furani i drugih teških metala), koje moraju biti usklađene sa graničnim vrijednostima emisija EU,
7. Studija o kvaliteti poljoprivrednog zemljišta i mora Plominskog zaljeva i Kvarnera. Pod utjecajem dugogodišnjeg rada TE Plomin 1 i 2, kao i očekivanog djelovanja Bloka C, traži se obavezna izrada analize zdravstvene upotrebljivosti i ekološke vrijednost povrća, voća, meda te drugih prirodnih izvora hrane i plodova mora,
8. Studija o sanaciji postojeće radioaktivne deponije s obzirom da se nije realizirao projekt IAEA i APO, koji se je trebao realizirati u tri faze, kao i trajno rješenje krupnog otpada spaljivanjem milijunskih količina ugljena u bloku Bloka C: identifikacija i karakterizacija radioaktivnosti identificiranog prostora, priprema za restauraciju i saniranje u prvotno stanje identificiranog prostora-radioaktivne deponije,
9. Studija o zadovoljavanju trajne opskrbe količinski četiri puta više čiste, izvorne pitke vode neophodne za proizvodnju tehnološke vodene pare, nego što li danas koriste TE Plomin 1 i 2, čime će se ozbiljno ugroziti postojeći prirodni izvori pitke vode Labinštine,
10. Strateški partner neće imati temeljne dokumente koji zadovoljavaju zakone i direktive EU, a bez kojih se ne može izgraditi ni jedan objekt, pogotovo prljave industrije, ako se ne zadovolje svi uvjeti Aarhuške konvencije.
11. U RH se u proceduri utvrđivanja uvjeta za investicije u prostoru zakonom obvezuje samo „Studija o procjeni utjecaja na okoliš“.

“Za stanovništvo Labinštine, Istre i područja Kvarnerskog zaljeva, problem istraživanja stupnja dosadašnjeg oštećenja zdravlja, kao i obvezna procjena budućeg utjecaja rada prljave industrije na zdravlje stanovništva je pretpostavka izgradnje objekta, koji će koristiti uvozni ugljen nepoznatih geoloških svojstava. Štetnost sagorijevanja ugljena je neupitna i dokazana epidemiološkim i laboratorijskim istraživanjem utjecaja rada TE Plomin 1 i 2, koja osim u mikroregionalnim uvjetima ima i mnogo širi zdravstveno nepovoljni utjecaj. U interesu vjerodostojnosti naše Države i poštivanja preuzetih obveza za provođenje i zaštitu humanih prava na život u zdravom okolišu, garantirana Aarhuškom konvencijom i ratifikacijom u Saboru RH, stanovnici Labinštine i Istre, traže da se osim do sada zakonom obvezne izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš i prirodu, zakonski obveže i izrada Studije o procjeni utjecaja na zdravlje”, stoji u priopćenju.