15.07.2015

U tijeku konzervatorsko-restauratorska istraživanja na zidnim slikama crkve sv. Kuzme i Damjana

Crkva sv. Kuzme i Damjana u Labinu jednostavna je crkva s izbačenom apsidom izgrađena najvjerojatnije početkom 15. stoljeća. U njenoj unutrašnjosti ispod naknadnih žbukanih i vapnenih slojeva Branko Fučić je 1947. godine otkrio zidne slike, koje pripisuje provincijalnom, talijanski orijentiranom gotičkom slikaru, koji je unutrašnjost crkve oslikao sredinom 15. stoljeća. Naknadnim intervencijama, neodržavanjem, djelovanjem oborinskih voda i vlage, te promjene koje su se kroz povijest dogodile u neposrednom okolišu crkve uzrokovale propadanje velikog dijela zidnog oslika koji je teško oštećen ili uništen.

Na inicijativu grada Labina zbog iznimno lošeg stanja crkve pokrenuta je izrada projektne dokumentacije, koja se sastojala od izrade konzervatorske dokumentacije, arhitektonskog snimka postojećeg stanja i statičkog projekta, kojim su dane smjernice za konstruktivnu sanaciju objekta. Građevinska sanacija objekta, provedena prošle godine, sastojala se od statičke sanacije zidova i svoda crkve, izrade drenaže, popravka krovnog pokrova te fugiranja i injektiranja zidova.

Hrvatski restauratorski zavod krajem 6. mjeseca 2015. godine započeo je konzervatorsko-restauratorske istraživačke radove zbog utvrđivanja svih naknadnih zahvata i stupanja očuvanosti zidnog oslika. Radovi su izvedeni u suradnji s Marinom Fernežir i Mirtom Cvetko pod stručnim voditeljstvom Tonija Šaine.

Zidne slike samo su djelomično vidljive jer su prekrivene s više žbukanih i bojanih slojeva, koji su u izrazito lošem stanju. Najveća oštećenja vidljiva na stropu crkve nastala su zbog oštećenog pokrova i statičkih pomaka zidova crkve. Tijekom posljednje značajne obnove crkve izvorni zidni oslik je ispiketan prije nego su svi zidovi i svod u unutrašnjosti ožbukani.

Konzervatorsko-restauratorska istraživanja, koja su upravo u tijeku, sastoje se od sondiranja zidnog oslika, proba čišćenja žbukanih i slikanih slojeva te proba učvršćivanja trusnih žbukanih i slikanih slojeva. Zbog utvrđivanja sastava žbuka, tehnike izrade zidnog oslika i korištene pigmente uzeti su uzorci za laboratorijske analize. Rezultati istraživanja će dati smjernice za daljnje radove kojima bi se trebali u narednim godinama konzervirati i restaurirati svi sačuvani zidni oslici.

Marinu Fernežir i Tonija Šainu ugostili smo u emisiji Kulturne minute:

 {fcomment}