Prisutnima se obratila dožupanica Istarske županije Viviana Benussi te je kazala da je manifestacija važna za Istarsku županiju s obzirom da se potiče lokalna ekološka proizvodnja te se osvještava građane o važnosti očuvanja istarske tradicije. Osim nje, Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre pojasnila je da se kroz ovu manifestaciju razvijaju daljnji projekti Etnografskog muzeja Istre. Upravo je ovogodišnje izdanje potaknulo suradnju s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja te je najavila da je u pripremi i izložba. Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Turističke zajednice Grada Pule podsjetila je prisutne da se kroz ovakvo događanje potiče ugostitelje na obogaćivanje svoje turističke ponude.
U konačnici, Tanja Kocković Zaborski, kustosica pazinskog Etnografskog muzeja Istre i voditeljica ovog projekta, zahvalila se cijelom organizacijskom timu na snažnom i predanom angažmanu.
Na sajmenom dijelu manifestacije izlagalo je više od 50 ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Osim toga, vrijedno je spomenuti da su svoje mjesto pronašli i zanatlije. Među izlagačima bili su dizajnerski studio „Love, Ana“, tvrtka Medit specijalizirana za ručno tkanje te drugi obrti kućne radinosti.


Stručna i vrlo inspirativna predavanja
Jutarnji termini stručnih predavanja bili su posvećeni temi tržnica i potrebi poticanja lokalne ekološke proizvodnje. Tema prvog predavanja bila je tržnica Dolac, a o ovom zanimljivom, internom projektu govorile su Melanija Belaj i Jelena Ivanišević iz Instituta za etnologiju i folkloristiku. Predstavljen je fenomen tržnice Dolac, ali i njene značajnosti svim građanima.
Ivana Šarić Žic iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja prikazala je primjer razvoja riječke tržnice, a posebno je bilo zanimljivo izlaganje o povijesnom izvoru „Tržnom redu“ iz 1968., koji pokazuje živost i osebujnost riječke tržnice. Naime, jedno od pravila ponašanja na tržnici glasio je: „živa perad smije se dopremati samo na tržnicu Sušak u košarama ili u ruci, a ne smije se nositi za noge“.
Treće predavanje u jutarnjim terminima bilo je posvećeno temi Dobre ekonomije za hranu gdje je Dražen Šimlaša iz udruge ZMAG, govorio o potrebi osvještavanja građana o ekološkoj proizvodnji te poticanja uprave takve proizvodnje hrane. Predstavio je nekoliko važnih projekata na području Hrvatske koji pokazuju dobar primjer prakse. Jedna od hvalevrijednih inicijativa je i ona udruge ZMAG koja je pokrenuta prošle godine u suradnji s trima hrvatskim školama. Riječ je o Knjižnici sjemena, kojim se potiče škole na razvoj školskih vrtova.
Alex Ristić iz tvrtke Adria Bonus prezentirao je zainteresiranima u kratkim crtama Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije, kao i Program ruralnog razvoja 2014.-2020. godine. Cilj predavanja bio je pokazati prisutnima na koji način se privlače sredstva europskih fondova te koje su im mjere dostupne.
Posljednje predavanje za subotu održao je Nenad Kuftić, predsjednik Udruge Istarski eko proizvod. Bilo je riječ o solidarnim ekološkim grupama te principima na kojima se one temelje. Kako je kazao, povjerenje je jedna od temeljnih vrijednosti grupe te se želi stvoriti direktna spona proizvođača i potrošača. Kroz kupovanje ekoloških košarica, ali i kroz aktivni angažman svih članova radi se na većoj solidarnosti u zajednici.
Radionice za najmlađe
Najmlađi posjetitelji bili su izuzetno zadovoljni novim aktivnostima, pa su se uz voditeljicu Inu Delić, Megi Kožul, Aidu Dražić i Jasminu Turčinov, okušali u radionicama pripovjedanja, izrade lampiona, pašte, a učili su i kako saditi.


Tematskim predavanjima u nedjelju okončana 5. Pazi što jedeš
Peta manifestacija „Pazi što jedeš“ okončana je u nedjelju tematskim predavanjima i radionicama za djecu i odrasle. S obzirom na ovogodišnju temu tržnica, ujutro su održana tri stručna predavanja na temu ekoloških tržnica i važnosti kupovanja domaćih, lokalnih i ekoloških proizvoda. Marija Lozo iz udruge Antropop izložila je analizu društvenog, ekonomskog i ekološkog statusa „Zelene tržnice u Zadru“.
Osim toga, pulskim građanima je svakako bilo interesantno čuti predavanje Doriana Siljana, magistra agronomije, koji je izradio diplomski rad na temu Solidarne ekološke tržnice u Šijani. Na samom početku kazao je da je tržnica nastala kao projekt Udruge Istarski eko proizvod i Grupe solidarne razmjene (sada: Solidarna ekološka grupa) te je kao takva postala vrlo uspješna i prepoznatljiva, što se vidi i u rastućem broju posjetitelja. Inače, u svojem istraživačkom radu anketirao je proizvođače s navedene tržnice te je provedena anketa među tamošnjim kupcima. Anketa je pokazala da bi kupci platili i do 25% više za proizvod koji je ekološki certificiran, a kao najveće prednosti Solidarne ekološke tržnice u Šijani istaknuli su mogućnost kupovine direktno od proizvođača te popodnevno radno vrijeme tržnice.
Tanja Kocković Zaborski, voditeljica projekta i kustosica Etnografskog muzeja Istre održala je posljednje, treće predavanje koje se tematski vezalo za solidarnu eko tržnicu, s time da je napravila i usporedbu s tržnicama u SAD-u i Europi. Solidarna eko-tržnica Šijana važna je proizvođačima i potrošačima zbog uzajamnog povjerenja. Provodeći dubinski intervju s dva ekološka proizvođača, Kocković Zaborski zaključila je da je solidarna eko tržnica njima važna jer principom rada mogu pokazati kupcima da njihov proizvod ima svoje „ime i prezime“. To znači da kupci imaju priliku od proizvođača saznati gdje i kako se uzgaja hrana koju zatim konzumiraju.
Ovogodišnja manifestacija je organizirana pod pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, Istarske županije, TZ Pula, Grad Pula i Medit. Manifestacija Pazi što jedeš, koju organiziraju Etnografski muzej Istre i Udruga Istarski eko proizvod, nastavit će se i sljedeće godine, kada će tema biti mediteranska prehrana.
{fcomment}