„U našem životu, kao i na slikarevoj paleti, postoji samo jedna jedina boja koja daje smisao životu i umjetnosti – boja ljubavi.“ Marc Chagall
Uživati svjetsku modernu umjetnost u Rovinju postaje tradicija. Nakon velikih majstora nadrealizma i kubizma, Dalija i Picassa, ove će godine posjetitelje oduševljavati vizionarska egzotika čuvenog Marca Chagalla.
U razdoblju od 30. 4. do 2. 10. 2016. prostori Zavičajnog muzeja Grada Rovinja otvaraju svoja vrata retrospektivi Chagallova grafičkog opusa pod nazivom Marc Chagall: Beyond Color.
Izložba obuhvaća 90 grafičkih radova iz ranih dvadesetih do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, gdje će kroz seriju litografija i bakroreza, javnost imati priliku uroniti u umjetnikov konstantan dijalog s vječnim.
Zaljubljenost u ljubav, onu koja opsjeda njegove slike - Bellu Rosenfeld, zanesenost sveprisutnošću Božanskog, prijeka vjernost rusko-židovskim korjenima, nesretna očaranost motivima rodnog Vitebska ili pak apolitična osuđenost na egzodus pretakat će se odreda kroz predstavljene serije ilustracija Biblije, La Fontainovih Basni, Gogoljevih Mrtvih duša, Homerove Odiseje, Poeme, Longova epa Dafnis i Hloje, uključujući zavidan broj Chagallovih grafičkih ostvarenja. Ponirati u duboko, zabranjeno, neizrečeno i neopipljivo, mnogima mukotrpno, je odveć bolno, i to činiti poetično, sa zahvalnošću, okom djeteta, a srcem ljubavnika, istinom prodorno i ustrajno, ali uvijek u bojama - to je Chagall.
“Boja je sve. Kad je boja dobra, forma je dobra. Boja je sve.
Boja je vibracija poput glazbe; a sve jest vibracija."
Spomenute serije ilustracija dio su važne umjetnikove publikacije proizašle iz suradnje s francuskim izdavačem imena Teriade, uz Vollarda najbitnijeg naručitelja Chagallovih radova. Prvo izdanje doživjele su u francuskom časopisu Verve, a njihova iznimnost ogleda se u dotad neviđenom zahvaćanju svjetla kroz dinamiku kolorita; nitko prije Chagalla nije postigao tako savršenu sljubljenost besprijekornosti inspiracije i apsolutnog majstorstva zanata, u čije je najdublje tajne tako suptilno penetrirao.
Spoj umjetnikovog osebujnog životnog puta i strastvenog stvaralaštva; između ljubavi i revolucija, slobodarskog Pariza i oktobarske Rusije, oblikuje lik usamljenog vizionara, građanina svijeta, istovremene naivne neokaljanosti i hrabre začuđenosti - u personifikaciju univerzalnog stranca vječna šarma. Duboko religiozan i istinski domoljuban, njegov je rad vjerovatno najglasniji apel modernog doba za tolerancijom i poštivanjem Drugoga.

MARC CHAGALL - biografija
Marc Chagall i Bella Rosenfeld
Marc Chagall rodio se 7. srpnja, 1887. u bjeloruskom Vitebsku, u židovskoj obitelji latvijskog porijekla. Od 1907. do 1910. studira na Carskoj školi za lijepe umjetnosti u Sankt Peterburgu, dok u listopadu 1909. u kući jedne prijateljice u Vitebsku upoznaje Bellu Rosenfeld, svoju dugogodišnju suprugu i vječnu muzu. Ubrzo nakon studija počinje stjecati ugled, a darežljivi pokrovitelj Max Vinaver osigurava mu sredstva za odlazak u Pariz, tada neprijeporno umjetničko središte zapadnog svijeta.
Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalima, sada legendarnim ličnostima, Chagall provodi pariške godine u razvijanju i primjenjivanju modernih tehnika bez obzira na koje ne napušta već uvelike izgrađen osobni izraz.
Pariz za Chagalla postaje "drugi Vitebsk" u kojeg se namjerava stalno nastaniti. No, 1914. za vrijeme njegovog posjeta Rusiji, počinje Prvi svjetski rat što nažalost sprječava umjetnikov povratak u Francusku.
Godine 1915. ženi se Bellom Rosenfeld, svojom zaručnicom od 1909. čiju ljubav veliča u znamenitom nizu djela koje nastavlja slikati čak nakon njezine iznenadne smrti, trideset godina kasnije. U međuvremenu, preživljava rat radeći u Uredu za ratno gospodarstvo te nakon Oktobarske revolucije 1917. postaje komesar za lijepu umjetnost u Vitebsku. Chagallovo komesarstvo ubrzo završava u neredu zbog svađe s drugovima umjetnicima što ga nagoni u Moskvu u kojoj obavlja dužnost kazališnog scenografa i neko vrijeme podučava djecu u koloniji ratne siročadi.
Obzirom na sve primjetnije jačanje neprijateljskog raspoloženja prema njegovoj apolitičnoj umjetnosti, 1922. godine Chagall, Bella i njihova kćer Ida napokon emigriraju iz Sovjetskog Saveza. Njegov kratak posjet domovini potrajao je osam godina.
Po povratku u toliko željenu Francusku, 1923. glasoviti francuski trgovac umjetninama Ambroise Vollard naručuje od Chagalla ilustracije ruskog klasika, Gogoljeva romana Mrtve duše. Prva retrospektiva umjetnikova rada održava se 1924. u pariškoj galeriji Barbazanges-Hodebert. Tijekom 30-ih godina putuje u Palestinu, Nizozemsku, Španjolsku, Poljsku i Italiju dok 1933. Kunsthalle u Baselu ugošćava umjetnikovu retrospektivu širih razmjera.
Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postiže novu slavu kao ilustrator u gvašu i bakropisu. Istodobno nastavlja svoju slikarsku karijeru, a godine koje su uslijedile bile su sretne i uspješne, ispunjene radom i putovanjima. Na veliku žalost, kako za svijet tako i za obitelj Chagall, idilu zasjenjuje sve veći uspon fašizma što se itekako odražava u umjetnikovim sumornim djelima.

Godine 1937. Chagall dobiva francusko državljanstvo - povlasticu uskoro poništenu početkom Drugog svjetskog rata, kada Francuska poražena njemačkim "Blitzkriegom" biva podijeljena između nacista i kolaboracionista. Chagall sporo shvaća opasnost svojeg položaja i kao Židova i kao umjetnika. Nacističke ga vlasti proglašavaju izopačenim zbog čega u travnju 1941g. završava u pritvoru. Zahvaljujući američkom posredovanju Chagall biva ubrzo pušten nakon čega je prisiljen otići u izbjeglištvo.
Ratne godine provodi u Sjedinjenim Američkim Državama; vidno potišten ratnim zbivanjima, izgubljen u novoj sredini te dodatno shrvan naglom smrću voljene Belle 1944.
Nakon nekoliko godina samovanja ostvaruje novu vezu s Engleskinjom Virginijom Haggard, koja traje do 1952. U međuvremenu se 1948. uspijeva vratiti u Francusku na čijem se jugu, točnije u mjestu Saint-Paul-de-Vence, nastanjuje do kraja života.
Tijekom 1951., posjećuje Izrael i izrađuje svoje prve skulpture. Sljedeće godine, umjetnik putuje u Grčku i Italiju. Za vrijeme 60-ih Chagall nastavlja s putovanjima, često povezanim s velikim umjetničkim angažmanima. Među najznačajnijim narudžbama izdvajaju se prozori sinagoge Sveučilišne bolnice Hadassah u Jeruzalemu iz 1962.; strop pariške Opere 1964., prozori zgrade Ujedinjenih nacija 1964.; murali Metropolitan Opere 1967. i prozori pariške katedrale Metz 1968.
Izložba umjetnikova opusa u razdoblju od 1967. i 1977. održana je u Lovreu 1977. a sljedeća iznimna retrospektiva 1985. zauzima prostore američkog Philadelphia Museum of Art.

Ostatak svog dugog života Chagall provodi u stvaralaštvu, gdje između ostalog proizvodi popularne litografije poput Cirkusa, La Poeme, Dafnis i Kloe, Biblije i La Fointanovih Basni.
Premda je putovao diljem svijeta, a dani progonstva i izbjeglištva su napokon iza njega, u braku s Valentinom Brodsky pronalazi postojanost koja mu nedostaje.
Chagall umire 28. ožujka, 1985. u Francuskoj.
Radno vrijeme
• travanj - lipanj
10.00-18.00h (ponedjeljkom zatvoreno)
• srpanj-kolovoz
10.00-22.00h
• rujan-listopad
10.00-20.00h (ponedeljkom zatvoreno)
Cijena ulaznica
• 40kn, 35*kn (* studenti i stariji od 65 godina)
25kn - djeca i mladi od 6-18 godina
djeca do 6 godina besplatno
• 110kn - obiteljska ulaznica (dvije odrasle osobe i troje djece mlađe do 25 godina)
• 25kn - grupe mlađe od 25 i starije od 65 (min. 10 osoba)
• 35kn - grupe (min. 10 osoba)