03.06.2016

Od ugljena do LNG terminala

Gotovo svakodnevno se u medijima pojavljuju službene i neslužbene informacije o budućnosti energetskog projekta Plomin C. Tako je jučer ministar gospodarstva Tomislav Panenić novinarima potvrdio kako je u to Ministarstvo stigao dopis Europske komisije u kojem se suradnja Hrvatske elektroprivrede (HEP) i japanskog Marubenija u izgradnji Termoelektrane (TE) Plomin C ocjenjuje "nedozvoljenom potporom", a o tomu očekuje i očitovanje HEP-a i Marubenija.

"Prema prvoj notifikaciji koju smo dobili od Europske komisije (EK), oni to smatraju nedozvoljenom potporom. Mi smo zaprimili dopis  od njih u ministarstvu i to će se razmotriti", rekao je Panenić. Istaknuo je i  kako je jako bitno da se HEP i Marubeni očituju u vezi s takvim stajalištem Europske komisije, kako bi se dobilo "konačno rješenje vezano za Plomin C". Na novinarski upit kakvo je konačno rješenje u vezi s Plominom C, ministar Panenić je odgovorio kako to "oni (HEP i Marubeni) trebaju vidjeti jer se ovaj model smatra nedozvoljenim".

Na upit hoće li se odustati od investicije u projekt Plomin C bude li Europska unija i dalje smatrala nedopustivom državnom subvencijom suradnju HEP-a i Marubenija i hoće li HEP izići iz tog projekta, Panenić je odgovorio kako trebamo "tu stigmu da politika donosi odluke" skinuti s dnevnog reda. Današnji Glas Istre donosi i drugu priču vezanu za Plomin.  Iz dobro obaviještenih poslovnih krugova neslužbeno doznajemo, piše Glas Istre, da grupa investitora - developera, velikih svjetskih kompanija iz energetskog biznisa, priprema plan koji će predstaviti Vladi RH, a prema kojem su zainteresirani za gradnju plutajućeg LNG terminala u Plominu, u čijoj bi se blizini, ili čak na samom brodu za uplinjavanje, nalazila i plinska elektrana.

O kojim se točno investitorima radi, zasad nije moguće doznati, no neslužbene informacije kažu da je sve izvjesnije da će se brod za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, i prateća infrastruktura, na kraju smjestiti u Plominu, a ne u Omišlju, kako je dosad, unatrag osam godina, planirano. Nekoliko je razloga tome, a jedan od njih i pitanje problematičnog zemljišta na Krku, koje se nalazi pod hipotekom Hypo banke odnosno austrijske agencije koja je preuzela potraživanja banke. Za krčki je terminal plan da bude u funkciji kroz dvije godine, i iako bi i na Krku, čini se, sporno zemljište bilo zaobiđeno, Plomin je, što se toga tiče, daleko bolja opcija, što znači da bi možda ranije od 2018. godine mogla i zaživjeti.

Činjenica jest da vremena treba za gradnju evakuacijskih cijevi za plin s terminala dalje u sustav, no dio te infrastrukture u Plominu također već postoji. Prednost plominske luke u odnosu na Omišalj je i dublje more, kao i već postojeće pristanište uz koje se mogu sidriti tankeri s ukapljenim plinom, kapaciteta od 180 tisuća kubika plina, dužine od oko 280 do 300 metara, donosi današnji Glas Istre.

{fcomment}