19.09.2016

♫ U središtu prometnog uređenja Labina mora biti čovjek, a ne automobil

Predstavljanje Programa energetske učinkovitosti u gradskom prometu nije u petak popodne u Gradsku knjižnicu privuklo građane, premda je uređenje prometa jedno od najvažnijih labinskih prioriteta. Program je predstavio Marko Šoštarić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, koji je u uvodu istaknuo kako u središtu prometnog uređenja Labina mora biti čovjek, a ne automobil.

Danas se najviše koristi osobni automobil, zatim javni prijevoz, bicikl i tek je na kraju prometne piramide pješačenje, rekao je Marko Šoštarić: (ton – Marko Šoštarić). Osnovni naglasci predstavljenog programa su smanjenje opterećenja prometnica u centru kroz jačanje održivog, zelenog i efikasnog javnog prijevoza, uvođenje javnih bicikala ili bike sharinga, veći udjel pješačenja, tarifna politika tj. naplata parkinga, gradnja novih parkirališta nedaleko centra, ali i kasnije zatvaranje dijela parkirališta u samom centru, naročito na trgovima i prepuštanje pješacima, nakon što zažive nove linije gradskog prijevoza. A govoreći o sustavu javnog gradskog prijevoza, Šoštarić je ustvrdio: (ton – Marko Šoštarić 1). U konačnici: (ton – Marko Šoštarić 2).

Dalibor Zupičić, direktor Labina 2000, predstavio je studiju predizvodljivosti žičare Rabac – Labin, koju je izradio Valamar. Procijenjena vrijednost izgradnje žičare od Maslinice do labinskog Starog grada je 5,8 milijuna eura. Govoreći o projektu Zupičić je istaknuo da je njegova važnost u tome što se radi o alternativnom obliku transporta koji će doprinijeti smanjenju prometnih gužvi i korištenje automobila kao prijevoznog sredstva. Studija razrađuje dvije rute, rutu „A“ od Maslinica do Šetališta San Marco i rutu „B“ od Maslinice do parkirališta na Gradskom groblju, obje dužine oko 1700 metara.

Preporuka izrađivača Studije je, kazao je Zupičić: (ton – Dalibor Zupičić). Studija predizvodljivosti je pokazala da je izgradnja žičare isplativ projekt. Naime na područje Labinštine godišnje dolazi više od 250 tisuća turista, a u Istru više od 3 i pol milijuna. Investicija bi se tako isplatila za nešto manje od 13 godina.

{fcomment}