Pčelari Labinštine traže transparentnost i kontrolu rada cementare u Koromačnu

Pčelari Labinštine traže neovisnu kontrolu emisija, podatke o otpadu iz Gospića i procjenu rizika projekta KOdeCO u Koromačnu.

Pčelari Labinštine uputili su otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije, ministru gospodarstva, Istarskoj županiji, gradonačelniku Grada Labina, Općini Raša, Državnom inspektoratu, javnosti i medijima, izražavajući duboku zabrinutost zbog korištenja otpada kao goriva u Holcimovoj Tvornici cementa u Koromačnu te mogućih posljedica za zdravlje ljudi, okoliš i budućnost lokalnog pčelarstva.

U pismu upozoravaju na moguće utjecaje industrijskih aktivnosti na kvalitetu zraka, tla i vode, kao i na održivost pčelarstva, poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava na Labinštini.

Ističu kako lokalni kraj ovisi o očuvanoj prirodi, maslinicima, voćnjacima, pašnjacima, pčelinjim zajednicama i turizmu te da je zdrav okoliš temelj opstanka lokalne poljoprivrede i kvalitete života stanovnika.

Posebno naglašavaju važnost pčela kao pokazatelja stanja okoliša. Upozoravaju da one, poput ljudi, ne mogu birati zrak koji udišu niti se udaljiti od onečišćenja, a štetne tvari mogu se taložiti u nektaru, peludu, propolisu, vosku i medu.

Zbog toga smatraju da odluke koje dugoročno mijenjaju sastav emisija u zraku nisu samo industrijsko pitanje, već i pitanje javnog zdravlja, sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane te budućnosti pčelarstva i obiteljskih gospodarstava.

Otpad iz Gospića u Holcimovoj tvornici u Koromačnu

Jedna od glavnih tema otvorenog pisma jest dopremanje i korištenje otpada kao goriva u Holcimovoj Tvornici cementa u Koromačnu, a posebno dopremanje i spaljivanje otpada s lokacije bivšeg PPK Velebit u Gospiću.

Pčelari traže potpunu transparentnost o vrstama otpada koje su dopremane i koje će se tek dopremati u Koromačno, njihovu kemijskom sastavu i mogućoj prisutnosti opasnih tvari.

Od nadležnih institucija traže odgovore na nekoliko pitanja:

• Koje su se točno vrste otpada dopremale i koje će se dopremati u Koromačno te kakav je njihov kemijski sastav? Sadrže li teški metali, klorirani spojevi, PFAS ili druge opasne i postojane onečišćujuće tvari koje je potrebno kontrolirati i, ako ih sadrže, u kojim koncentracijama?

• Kakve su emisije bile prije, tijekom i nakon uvođenja novih vrsta goriva?

• Tko i na koji način neovisno kontrolira sastav otpada, uvjete izgaranja, dimne plinove, pepeo, trosku, otpadne vode i transport?

• Postoje li analize utjecaja na pčele, med, pelud, pašne površine, tlo, vodu i lokalno poljoprivredno gospodarstvo?

Pčelari ističu kako ne mogu prihvatiti da Labinština postane destinacija za rješavanje problema otpada nastalog izvan Hrvatske, dok lokalni stanovnici, poljoprivrednici, pčelari i turistički subjekti preuzimaju moguće rizike bez jasnih, javno dostupnih i neovisno provjerljivih podataka.

Projekt KOdeCO net zero i rizici povezani s CO₂

Druga važna tema otvorenog pisma jest Holcimov projekt KOdeCO net zero, koji predviđa hvatanje i ukapljivanje ugljikova dioksida iz dimnih plinova, njegovo privremeno skladištenje te transport prema trajnom geološkom skladištu u Italiji.

Prema podacima navedenima u pismu, planirani kapacitet hvatanja iznosi oko 367.000 tona CO₂ godišnje.

Pčelari ističu da podržavaju smanjenje emisija stakleničkih plinova i klimatsku odgovornost, ali upozoravaju da hvatanje ugljikova dioksida ne smije postati paravan za širenje spaljivanja otpada, uvođenje nedovoljno istraženih i rizičnijih tehnologija te povećanje industrijskog opterećenja na Labinštini.

Od nadležnih traže da javnosti jasno objasne i potkrijepe nekoliko pitanja vezanih uz sigurnost projekta:

• Što se događa u slučaju curenja ukapljenog CO₂, osobito u nižim dijelovima, zatvorenim prostorima i u blizini naselja?

• Kako će se osigurati sigurnost transporta, skladištenja i utovara? Koliki su očekivani gubici CO₂ tijekom ukapljivanja, skladištenja, utovara i transporta te koliki je rizik od njegova istjecanja u Koromačnu?

• Tko snosi odgovornost u slučaju nesreće ili onečišćenja?

• Hoće li postojati neovisno praćenje kvalitete zraka dostupno lokalnoj zajednici u stvarnom vremenu?

• Zašto se odluke o tehnologijama koje dugoročno mijenjaju život na Labinštini donose bez dovoljno snažnog uključivanja lokalnog stanovništva?

U pismu se navodi i kako su mještani Koromačna i okolnih naselja već upozorili na moguće rizike povezane s ukapljivanjem, skladištenjem i transportom CO₂, uključujući planirane spremnike ukupnog kapaciteta 6.000 kubičnih metara.

Stanovnike, ističu pčelari, s pravom zabrinjavaju i mogući pad kvalitete života u blizini tvornice, ograničenje kretanja te nestanak načina života na koji su navikli.

Smatraju da se takva upozorenja ne smiju odbacivati kao neznanje ili otpor napretku, jer je riječ o legitimnom zahtjevu za sigurnost, informiranost i poštovanje prema ljudima koji ondje žive i rade.

Povećanje udjela energije iz otpada s 55 na 92 posto

Posebno upozoravaju na mogućnost da se cementara postupno pretvori u postrojenje čija će glavna funkcija postati energetska oporaba sve većih količina otpada, uključujući otpad upitnog sastava iz drugih hrvatskih županija i drugih država.

U pismu ističu kako cementara ne smije postati spalionica opasnog otpada.

Pritom se pozivaju na podatak koji je, prema njihovim navodima, Holcim javno objavio, a prema kojem se provedbom projekta KOdeCO udio energije dobivene iz otpada u proizvodnji cementa u Koromačnu povećava s 55 na 92 posto.

Pčelari smatraju da se takva transformacija ne smije predstavljati isključivo kao projekt dekarbonizacije, dok se istodobno zanemaruju mogući utjecaji povećanog korištenja otpada kao goriva na okoliš i zdravlje ljudi.

Naglašavaju da projekt koji nosi oznaku zelenog ne smije biti izuzet od kritičkog preispitivanja, neovisne procjene ukupnih utjecaja na okoliš i kontinuiranog praćenja tih utjecaja.

Ako se povećava udio otpada koji se koristi kao gorivo, smatraju, potrebno je javno i neovisno dokazati da se ne povećavaju emisije štetnih tvari i da ne postoje rizici za zdravlje ljudi, pčela, stoke, poljoprivrednih kultura, mora i hrane.

Protiv spaljivanja otpada, za održivo gospodarenje

Pčelari upozoravaju da Istra ne smije postati odlagalište i spalionica europskog otpada. Smatraju da Hrvatska i Istra moraju birati rješenja koja smanjuju nastanak otpada, a ne ona koja se oslanjaju na njegovo spaljivanje.

Kao alternativu predlažu razvoj regionalnih sustava gospodarenja otpadom koji se temelje na snažnoj prevenciji nastanka otpada, odvojenom prikupljanju svih vrsta otpada, osobito biootpada, lokalnoj obradi i svođenju odlaganja na najmanju moguću mjeru.

Među konkretnim koracima navode smanjenje uporabe jednokratne plastike u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu, uspostavu učinkovitih sustava recikliranja te ponovnu uporabu materijala.

Takva rješenja, ističu, dugoročno štite okoliš, zdravlje ljudi i lokalnu zajednicu jer problem smanjuju na njegovu izvoru, umjesto da ga premještaju na područja na kojima posljedice snose lokalno stanovništvo i buduće generacije.

Šest zahtjeva pčelara Labinštine

U otvorenom pismu pčelari su iznijeli šest konkretnih zahtjeva upućenih nadležnim institucijama:

1. Potpuna objava podataka o otpadu koji je dopremljen i spaljen u Koromačnu, kao i o otpadu koji se planira dopremati. Traže objavu njegova podrijetla, kemijskog sastava, količina i učestalosti transporta.

2. Neovisne kontrole emisija koje će provoditi ovlaštene institucije, a ne isključivo ovlašteni laboratoriji angažirani od strane investitora.

3. Javno dostupni podaci o kvaliteti zraka, uz kontinuirano praćenje onečišćujućih tvari i objavu rezultata mjerenja u stvarnom vremenu.

4. Neovisna procjena utjecaja na pčelarstvo i poljoprivredu, odnosno ispitivanje mogućih utjecaja otpada koji se koristi kao gorivo i emisija iz postrojenja na pčele, med, pelud, propolis, pašne površine, tlo, vodu i lokalnu poljoprivredu.

5. Neovisna studija sigurnosnih rizika CO₂ postrojenja, koja bi obuhvatila rizike povezane s ukapljivanjem, skladištenjem, utovarom i transportom CO₂, moguće scenarije istjecanja i njihove posljedice za stanovništvo i okoliš. Traže i jasno definirane mjere prevencije, uzbunjivanja, evakuacije i zaštite stanovnika Koromačna i okolnih naselja.

6. Javne rasprave u Labinu, Raši i Koromačnu, uz pravo građana, pčelara, poljoprivrednika i stručnjaka da postavljaju pitanja prije donošenja konačnih odluka.

Traže zaustavljanje spaljivanja problematičnog otpada

Pčelari poručuju da se mora postaviti jasna granica te da Koromačno ne smije postati spalionica opasnog, problematičnog ili uvoznog otpada bez potpune i javno provjerljive kontrole te bez pristanka lokalne zajednice.

Zbog toga od Holcima traže da odmah zaustavi spaljivanje takvog otpada.

Ujedno zahtijevaju zaštitu pčelara i poljoprivrednika te ističu da, ako se dokaže šteta za pčelinje zajednice, med ili poljoprivrednu proizvodnju, odgovorni subjekt mora snositi punu materijalnu i pravnu odgovornost.

„Ako je okoliš zdrav, zajednica je zdrava”

U završnoj poruci pčelari ističu kako nisu protiv napretka, ali smatraju da on ne smije značiti da zrak, pčele, med i zdravlje obitelji postanu cijena industrijske optimizacije.

Pozivajući se na važnost pčela kao pokazatelja stanja okoliša, upozoravaju da se posljedice onečišćenja ne zadržavaju samo u košnici, već mogu završiti u hrani, vodi, tlu i ljudskom organizmu.

„Pčele nas uče jednostavnoj istini: Ako je okoliš zdrav, zajednica je zdrava!”, poručuju u otvorenom pismu.

Zaključno traže da se prije donošenja svake daljnje odluke osigura stvarna, neovisna i javna kontrola te da lokalna zajednica u procesima odlučivanja bude partner, a ne promatrač vlastite sudbine.

Otvoreno pismo potpisuju zabrinuti pčelari Labinštine.