„Slikenstein“ je živ: otvorena izložba Danka Friščića u Gradskoj galeriji Labin

U Gradskoj galeriji Labin otvorena je izložba „Slikoidi 2: Slikenstein“ Danka Friščića, koja se može razgledati do 25. listopada.

U petak, 2. listopada, u Gradskoj galeriji Labin otvorena je izložba „Slikoidi 2: Slikenstein“ Danka Friščića, posljednja u ovogodišnjem izložbenom programu galerije.

„Kada pročitamo naslov izložbe znamo da je njezin tvorac umjetnik Danko Friščić“, rekla je kustosica izložbe te voditeljica Gradske galerije Labin Stephanie Peršić, ističući verbalnu igru kao prepoznatljivo obilježje njegova umjetničkog izraza. Rasklapanje, povezivanje i spajanje riječi u nove, transformabilne pojmove proteže se i na nazive izloženih radova, među kojima su „Dankpau“, „Crtoidi“ i „Ritam ultraljubičaste halucinacije“. Takav način kovanja pojmova povezuje se s njegovim slikarskim opusom: kao što preoblikuje riječi i njihove asocijacije, umjetnik rekomponira slikane cjeline, povezujući geste, forme i boje u nove odnose.

Friščić, koji je diplomirao slikarstvo u klasi Đure Sedera na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, gdje danas djeluje kao redovni profesor, ostavlja slike otvorenima ka nadogradnjama i izmjenama. Pojedinačna se platna povezuju u diptihe i poliptihe, mijenjaju položaje i redoslijed, a svakim novim združivanjem nastaje drugačiji slikenstein. Kako ističe Peršić, „evolutivnost slike kroz njene izvedbene faze i metamorfoze time je približava živom biću koje nikada nije jednako, formirano ni završeno“.

U kustoskom čitanju metafora metafizičkog povezuje se s traganjem za onim što izmiče vidljivom i čulnom, ali svoja polazišta nalazi u svakodnevici. Ono od čega zaziremo, što smatramo strašnim, ružnim ili nelagodnim, u Friščićevim kolorističkim svjetovima transcendira u višu razinu na kojoj postaje jednakovrijedno i životno kao i ono ugodno, lagano i dopadljivo.

Čudovišna bića i asocijacije na kultne horore susreću se sa snovitim pejzažima, bez konačne granice među njima. Takvi odnosi otvaraju i pitanje vlastite percepcije: promatramo li život kroz sivo ili u paleti boja te koliko naš pogled određuje ono što ćemo u njemu prepoznati.

U tim se slikarskim svjetovima naziru i krajolici zagrebačkog Zelengaja te Svete Marine, u kojoj umjetnik povremeno živi i radi. Osobna sjećanja i neposredno okruženje prepliću se s pop kulturom, svemirom i raznovrsnim asocijacijama, tvoreći promjenjiv patchwork. Autor, čiji je rad predstavljen na pedesetak samostalnih i više od 150 skupnih izložbi te nagrađen, među ostalim, na 7. bijenalu slikarstva, labinskoj publici donosi dio tog otvorenog procesa, u kojem svako novo povezivanje omogućuje drugačije čitanje.

„Dame i gospodo, Slikenstein (izložba) je sada živ“, zaključila je Peršić.

Na otvorenju su sudjelovali umjetnik, kustosica izložbe i voditeljica programa galerije Stephanie Peršić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin Ana Dundara Pajić te pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Labina Borjan Batagelj.

Izložba se može razgledati do 25. listopada, u radnom vremenu Gradske galerije Labin.

Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.

O umjetniku

DANKO FRIŠČIĆ (Zagreb, 1970.)

Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Đure Sedera 1997. godine. Od 2006. godine zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, danas u statusu redovnog profesora pri slikarskoj katedri. Član je HDLU-a u Zagrebu.

Dobitnik je više nagrada, među kojima su i nagrade HDLU-a za najbolju izložbu 2014. godine u Zagrebu („Brod Luđaka“ s Davorom Mezakom) i Nagrada Rovinjske likovne kolonije 2017.

Izlagao je na 50-ak samostalnih i više od 150 skupnih izložbi u Hrvatskoj (Zagreb, Labin, Rovinj, Pula, Rijeka, Varaždin, Bjelovar, Osijek, Slavonski Brod, Knin, Split, Sinj, Šibenik, Dubrovnik…) i inozemstvu (Rim, Pariz, Firenca, Torino, Beč, Prag, Berlin, Budimpešta, Ljubljana, Amsterdam, Gdansk, Istanbul, Ankara, Port-au-Prince…).

Radovi mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim kolekcijama. Živi i radi u Zagrebu te povremeno u Svetoj Marini (Labin).

FOTO: Katarina Franković  / Pučko otvoreno učilište Labin