''GDPR'' za vratom

Tek što ispisah prve retke ovog jubilarnog, tridesetog, fureštanja u kojem sam imao namjeru predstaviti osobnu percepciju hrvatskog i istarskog patriotizma iskazivanog ovih dana na i u povodu Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, sustiže me poduže elektroničko pismo mog dragog prijatelja Voje iz Varšave. Njega već znate. Nekoliko puta sam ga ovdje spominjao. I njemu se zbog toga gromko štucalo diljem velike Poljske. To je onaj moj prijatelj što vrijeme između sve češćih dolazaka u svoj prekrasni, ubijeljeni i prostrani kutak u Krnici, odavno već ne broji na dane, nego na sate, minute i sekunde. A kada dođe, život mu se ispreda tu u samom prikrajku sela kako nikome ne bi smetao, a i da je svima istodobno blizu. To je onaj što mnogo zna o svemu. Što prati više medijskih kanala od većine žurnalističkih profesionalaca. I što je pročitao, možda, i više knjiga od samog Krleže. I što piše detaljnošću i lakoćom Jergovića... Čudesan furešt!

Dakle, moj prijatelj mi mirno, staloženo, opširno, detaljno i vrlo, vrlo poučno piše o prvim poljskim iskustvima i apsurdnostima u primjeni nove uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s uzimanjem, obradom i cirkuliranjem osobnih podataka, te pravima davatelja i obavezama korisnika osobnih podataka. U birokraciji ovdje, u Bruxellesu, Varšavi i drugdje, ova uredba je poznatija po skraćenici GDPR.

Ta nova obavezujuća uredba, kao što sam pisao u prethodnom članku, aktivirana je 25. svibnja nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja. Izvan snage je stavljena europska direktiva iz 1995. koja se, povrh brojnih poboljšanja, pokazala zastarjelom za današnje informatičko društvo u kojem smo u većini robovi interneta i društvenih mreža. Uredba je, kao što također pisah, obavezujuća za sve zemlje članice Unije, a u slučaju ne provođenja ili zloupotrebe priprijećene su i rigorozne sankcije.

E, tim i takvim povodom mi se danas napismeno iznenada oglasi moj dragi prijatelj iz Varšave koji mi piše: Dragi prijatelju, koliko vidim iz tvog nedavnog „fureštanja”, GDPR i u Hrvatskoj će temeljito promijeniti način funkcioniranja mnogih institucija, državne administracije i birokracije. Dostojanstvo “običnog” građanina i pravo nas pojedinaca na privatnost i obiteljski život, bi konačno mogli biti zaštićeni - kako si to lijepo i ti napisao u svom fureštanju, nedavno. No, da li smo doista zaštićeni i u kojoj ćemo mjeri to biti, tek ćemo vidjeti. No, sama činjenica da se s time krenulo, ogroman je uspeh. I mi ovdje u Poljskoj se postupno učimo i prilagođavamo novim pravilima. Nažalost, kako posebnost istarskog turizma podrazumijeva i sudjelovanje znatnog dijela domaćih privatnih iznajmljivača, oni će sada, kako i ti napisa u svom fureštanju, po prirodi posla, a za potrebe unosa osobnih podataka u eVisitor, morati dobiti pisanu dozvolu od svoga gosta – klijenta. Ali s time, pretpostavljam neće biti problema, jer koliko sam pročitao na stanici eVisitor-a, oni su se dobro pripremili. Višejezični dokumenti o prikupljanju osobnih podataka radi evidentiranja u sustavu eVisitor, jasno objašnjavaju gostu koji podaci su potrebni i u koju svrhu. I ti si to u svom fureštanju posebno naglasio i predstavio višejezični obrazac za ispunu. GDPR je proteklih nekoliko tjedana dominirao u poljskim medijima i javnosti. „Prašina“ oko ove vruće teme se lagano sliježe iako mi obični građani nismo još osjetili neke velike promjene. Privikavamo se tek na davanje raznih suglasnosti na izjave o privatnosti itd.

Na to moramo da pristajemo bezuvjetno. Čini mi se ipak da su efekati GDPR-a za sada ovde u Poljskoj djelimično u suprotnosti s namjerama europskih zvaničnika. Stiče se utisak da, nakon provedbe svih propisanih paragrafa GDPR-a u život, pojedinci praktički neće moći normalno međusobno komunicirati, jer bi svako davanje imena i prezimena, ili bilo kakvog drugog podatka, moglo biti kršenje uredbe o zaštiti podataka...“

Prijatelj mi zatim u pismu navodi čitavu seriju apsurdnih situacija iz poljske svakodnevice.

... „Naručujem taksi. Automobil stiże pred moju zgradu. Otvaram vrata da bih provjerio da li je taksi došao po mene i izgovaram vozaču osobno prezime. Vozač mi uzvrati da se od 25. svibnja, umjesto imena naručitelja, daje lozinka („password“). „Po slovu GDPR-a sam obavezan na zaštitu Vaših osobnih podatka“, hladno odgovori taksista.

Mediji su u Poljskoj objavili da se pacijente u ambulantama više neće prozivati po imenu i prezimenu, nego po rednom broju. Razlog je, navodno, taj što pacijenti ne vole da drugi znaju kod kojeg liječnika oni idu na pregled.

Na vratima liječničkih soba više ne pišu imena i medicinska specijalnost, a u nekim ustanovama su liječnicima zabranili da na osobnim uniformama nose identifikatore sa imenom i specijalizacijom.

Direktor jedne od bolnica zabranio je ispisivanje imena i prezimena pacijenata na bočicama za infuziju krvi. U nekim bolnicama, na krevetima više ne smiju da stoje izvješene tablice sa imenom i prezimenom pacjenta i historijom bolesti. Samo brojevi, temperatura i terapija.

U jednoj srednjoj školi, prisutnost na času se provjerava isčitavanjem brojeva učenika u školskom dnevniku, umjesto čitanjem njihovih imena i prezimena. U drugoj školi su sa školskih crteža uklonjena imena i prezimena osnovaca „zato što GDPR zabranjuje uzimanje podataka bez suglasnosti roditelja“. U obdaništima se pločice s imenima i prezimenima djece zamenjuju svakovrsnim simbolima životinja. Česta pojava je i uklanjanje raznih diploma, zahvalnica, pehara i statueta sa ispisanim imenima dobitnika sa ranijih takmičenja.

Kamenoklesari sada neradio primaju narudžbe za izradu spomenika s imenima, prezimenima i datumom rođenja pokojnika. Jedan od upravitelja groblja, negdje u malom mjestu u Poljskoj, otišao je još dalje. Zatvorio je groblje sve dok ga nadležni nisu ubijedili da nije u pravu. Upravitelj je, naime, tvrdio da na groblju postoje spomenici koje su sebi za żivota podigle żive osobe, a na tim spomenicima su njihova imena i datumi rođenja „koja po slovu GDPR-a ne mogu biti dostupni drugima bez suglasnosti graditelja svojih spomenika“...

Jedan od većih problema, piše moj poljski prijatelj, GDPR je izazvao Katoličkoj Crkvi. Zapravo, Crkva je počela imati probleme s vjernicima koji u svojim pismenim izjavama obavještavaju Crkvu da su prekršili kanonsko pravo i da zbog toga hoće da apostaziraju, da napuste katoličku crkvu. I, naravno, traže da se izbrišu podaci s kojima je Crkva do sada raspolagala. I tu nastaje problem. Građani se pozivaju na GDPR, a Crkva se brani propisima kojima se uređuje njen status u poljskom društvu i odnosi sa državom. Crkva, dakle, tvrdi da se odredbe GDPR-a ne mogu odnositi i na nju. Niti ih je obavezna u svemu provoditi...

Eto, tako je to s GDPR-om u Poljskoj. Pamet u glavu Hrvati! Nemojte i vi od GDPR-a načiniti Apsurdistan.

Vaš furešt