31.12.2016

♫ Retrospektiva 2016. godine

Na izmaku još jedne godine svode se računi, analizira učinjeno i podsjeća na sve ostvareno, na lijepe i manje lijepe događaje. A godina ova na Labinštini lijepo nije počela. U noći sa 17. na 18. siječnja izgorjela je stambena zgrada u Vinežu. Osam stanova gotovo je u potpunosti uništeno, a stanari su ostali na ulici bez krova nad glavom i imovine. Grad se pobrinuo za njihov smještaj, a istog jutra Davor Šverko pokrenuo je i veliku humanitarnu akciju „Svi za Vinež“.

Početkom veljače izabrani su najbolji sportaši Labina, jedriličar Antonio Milevoj, boćarica Tanja Grubiša i Rukometni klub Mladi Rudar. Tragičan događaj nažalost, dogodio se i sredinom veljače. Na koncert Halida Bešlića preminuo je frontmen Mrga benda, koji je nastupao kao predgrupa, Amir Bojkić Mrga.

U veljači je predstavljena Studija izvedivosti Sustava odvodnje otpadnih voda – Aglomeracije Labin – Raša – Rabac, koju je mjesec dana kasnije Općinsko vijeće Raše jednoglasno odbilo. U Raši je krajem veljače po prvi puta održana komemoracija u povodu rudarske tragedije iz 1940. godine kojom prilikom je u raškom rudniku poginulo više od 200 rudara. Nakon komemoracije u bivšoj kino dvorani otvorena je izložba fotografija „Raša – rudarski grad 4.11.1937.“, koja je na inicijativu Regionalnog vijeća Furlanije Julijske Venecije 1. veljače bila uspješno postavljena u Trstu. O dobroj suradnji i čvrstim vezama Furlanije-Julijske Venecije s Istarskom županijom, Rašom i Labinom govorio je vijećnik Emilijano Edera, koji je rekao kako izložba govori o povijesti i arhitekturi Raše, ali i o dvojici velikih pokretača njezine izgradnje Guidu Segreu i Gustavu Pulitzeru Finaliju. Predsjednik Udruge Istarski ugljenokopi Raša Mladen Bajramović, na otvaranju izložbe je posebno istaknuo: (ton – Mladen Bajramović). 

Ožujak je započeo velikom proslavom 95. obljetnice Labinske republike. Svečanoj akademiji nazočila je i visoka pokroviteljica svečanosti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Obraćajući se skupu na početku akademije labinski gradonačelnik Tulio Demetlika zahvalio je predsjednici na pokroviteljstvu kazavši kako je ono izraz poštovanja prema generacijama rudara-kovara, naših pranonića i nonića, koji su ne žaleći se na svoj težak i mukotrpan rad, uvijek iz mraka izlazili sa svjetlom rudarske lampe: (ton - Tulio Demetlika). Odgovorni smo ne samo deklarativno cijeniti povijest, ne samo memorijski sačuvati od zaborava vrijednosti koje kolaju našim žilama. Dužni smo graditi i širiti nove rudarske horizonte, dati im novu dodatnu vrijednost: (ton – Tulio Demetlika 1). Labinski gradonačelnik je zaključio: (ton – Tulio Demetlika 2). Skupu se obratio i istarski župan Valter Flego kazavši: (ton – Valter Flego). S velikim sam zadovoljstvom prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 95. obljetnice Labinske republike rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: (ton – Kolinda Grabar Kitarović). Prošlost, ukoliko joj ispravno pristupamo, uvijek može biti nadahnuće za izgradnju bolje budućnosti, kazala je hrvatska predsjednica i zaključila: (ton – Kolinda Grabar Kitarović 1). Na svečanoj akademiji predstavljen je i projekt obnove rudarske baštine u Labinu s pozivom da se na 100. obljetnici Labinske republike 2. ožujka 2021. godine svi nađemo na koti K+60, odnosno na 160 metara ispod zemlje.  Na Pijacalu je netom nakon svečane akademije u povodu 95. obljetnice Labinske republike otvoren 1. Bijenale industrijske umjetnosti. Predsjednik Labin Art Expressa XXI Dean Zahtila: (ton – Dean Zahtila). Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika zatim je ustvrdio: (ton – Tulio Demetlika 3). A na kraju je zaključio: (ton – Tulio Demetlika 4). Bijenale industrijske umjetnosti trajalo je do 30. rujna, a okupilo je 80 umjetnika iz cijelog svijeta. Otvorenje je posebno pozdravila i kustosica međunarodnog dijela bijenala barunica Lucrezia de Domizio Durini.

U humanitarnoj akciji „Svi za Vinež“, koja je trajala gotovo dva mjeseca prikupljeno je 346.1224,57 kuna, a na žiro-računu je nakon umanjenja bankovne naknade ostalo 345.332,20 kuna, izvijestili su sredinom ožujka organizatori akcije. Nakon zatvaranja računa stanarima, a ima ih osmero, na njihove račune je uplaćeno po 43.166,53 kuna. Svima koji su u akciji sudjelovali zahvalila je ravnateljica Crvenog križa Morin Hukić: (ton – Morin Hukić). Posebno se zahvalila predstavnici stanara Zumreti Vidović i inicijatoru akcije Davoru Šverku. Kazala je i kako su u akciji sudjelovali mnogobrojni građani, udruge, poduzeća, obrtnici, ali i iseljenici iz New Yorka, koji su uplatiti 101.311,73 kune. Ravnateljica Crvenog križa Morin Hukić stoga je zaključila: (ton – Morin Hukić 1). Jedna od stanarki Enisa Begović je tom prilikom primijetila: (ton – Enisa Begović). Vrlo je kratka, ali emotivna bila i Zumreta Vidović: (ton – Zumreta Vidović). 

U Gradskoj knjižnici je krajem ožujka promoviran rječnik labinske cakavice „Vadin po nase“ autora novinara i publiciste Marijana Milevoja. Drugo je to, izmijenjeno i dopunjeno izdanje rječnika labinske cakavice u kojem se nalazi 11 tisuća riječi. Rječnik je obogaćen i s dva eseja, jednim o strukturi labinskog govora, a drugim o pisanju riječi na cakavici. Prvo izdanje rječnika „Vadin po nase“ objavljeno je 1994. godine i sadržavalo je nešto više od dvije tisuće riječi. Govoreći na promociji, stručna suradnica na rječniku, dr.sc. Ivana Nežić primijetila je kako je Milevoj izuzetno puno učinio za očuvanje labinske cakavice i dijalekta: (ton – Ivana Nežić). Danas je, dodala je, situacija puno drugačija, jer postoji ogroman broj dijalektalnih rječnika u Hrvatskoj. Prema njezinim riječima trenutak u kojem se pojavilo drugo izdanje rječnika „Vadin po nase“ također je na neki način indikativno i to zato jer je za dijalekt nastupilo neko drugo vrijeme: (ton – Ivana Nežić 1). Stariji su sve više svjesni koliko je to vrijedno i značajno, ali su mladi u to sve manje uključeni, zaključila je dr.sc. Ivana Nežić: (ton – Ivana Nežić 2). 

A 26. ožujka prigodnim smo programom, kojeg smo većim dijelom emitirali sa Zelenica, mi proslavili 20. rođendan.

Građanska inicijativa „Zašitimo slap Sopot“, počela je početkom travnja s širokom akcijom i potpisivanje peticije kojom se protive projektu Hrvatskih voda, a kojim se planira izgradnje retencije Tupaljski potok na slapu Sopot kraj Floričići u Općini Pićan. Naime, Hrvatske vode na ovom najpoznatijem istarskom slapu planiraju izgradnju pregrade visoke 17,85 metara, dužine u kruni 251 metar, a zapremina retencijskog prostora iznosit će 310.000 metara kubnih. Lokacije retencije nalazi se dijelom u Općini Pićan, a većim dijelom u Općini Gračišće. Peticiju je do kraja akcije potpisalo više od 4500 građana Istre.

Labinsko Jedinstvo osvojilo je u travnju pet medalja, na u Varaždinu održanom 16. Kongresu pekarstva, mlinarstva i slastičarstva „Hrvatski pekar“. Kao vrhunski pekarski proizvod pinca je osvojila zlatnu medalju i diplomu, osvojivši visoke ocjene stručnog žirija kojeg su činili vrhunski hrvatski pekarski stručnjaci i stručnjaci Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb. U akciji ocjenjivanja kvalitete pekarskih proizvoda pod nazivom „Hrvatska pekarska kvaliteta“ sudjelovale su pekarnice iz cijele Hrvatske, koje su dostavile više od 150 različitih pekarskih proizvoda. Proizvodi su se ocjenjivali u više kategorija, kruh, pecivo, proizvodi od dizanog tijesta, krafne i ostali pekarski proizvodi. Uspjeh Jedinstva tim je veći, kada se zna da je ukupno dodijeljeno svega 16 zlatnih medalja. Labinski pekari dobili su i srebrnu medalju za kornet kruh – rošćiće te brončane medalje za kruh stara peka, miješani baguette i sovital kruh.

Potkraj travnja na Trgu labinskih rudara, u organizaciji Komunalnog poduzeća „1. Maj“ i suorganizaciji Grada Labina, Udruženja obrtnika Labin te LAG-a Istočna Istra održan je 8. Sajam cvijeća i druga gastro manifestacija „Si naši gušti“, na kojoj je desetak ugostitelja spremalo gastro delicije. A u Kršanu je istog vikenda održan 7. Festival samoniklog bilja, koji je okupio 60-ak izlagača i unatoč lošem vremenu velik broj posjetitelja. Festival je otvorio tadašnji ministar turizma Anton Kliman, kazavši kako ovakve manifestacije puno znače za turizam, ali i za lokalnu zajednicu: (ton – Anton Kliman). Pozvao je stoga ministar sve one: (ton – Anton Kliman 1).

Prvi dan svibnja tradicionalno je rezerviran za Krafifeset u Kršanu. Ovogodišnji 13. prema riječima direktorice Turističke zajednice Kršana Ariane Brnetić oborio je sve rekorde: (ton – Ariana Brnetić). Nakon potpisivanja peticije „Zaštitimo slap Sopot“ prvih dana svibnja u Pićnu je održana i javna tribina pod nazivom „Protiv izgradnje retencija Tupaljski potok na slapu Sopot, Pedrovici i Grobniku“ . Tribini su bili prisutni i predstavnici Hrvatskih voda, ali ne i Istarske županije, koji su također bili pozvani. U uvodu je koordinatorica Građanske inicijative Zaštitimo slap Sopot Tina Širol govorila o razlozima zbog kojih se mještani protive izgradnji brana te se upitala što rade županijske vlasti, koje su izgradnju retencija planirale u županijskom Prostornom planu: (ton – Tina Širol). Upitala je ona i Istarsku županiju i Hrvatske vode: (ton – Tina Širol 1). Na kraju je Tina Širol zaključila: (ton – Tina Širol 2). Vršitelj dužnosti direktora Hrvatskih voda - VGO Rijeka Vanja Rački na tribini je kazao kako je poanta cijelog projekta zaštita doline Raše, odnosno tamošnjeg poljoprivrednog zemljišta i izvorišta voda te ustvrdio kako se prema projektu sam slap Sopot ne dira. Goran Petrović, projektni inženjer Hrvatskih voda pokušao je pojasniti proceduru projekta, koji je u idejnoj fazi, ali i poručio mještanima kako se oni mogu uključiti, odnosno izraziti protivljenje projektu: (ton – Goran Petrović). Na nama je kazao je Petrović: (ton – Goran Petrović 1). O proceduri, odnosno što Hrvatske vode još moraju učiniti govorio je i vršitelj dužnosti direktora Hrvatskih voda – GVO Rijeka Vanja Rački: (ton – Vanja Rački). Na tribini je prikazana i emotivna video prezentacija lokacija brana te što bi se sve trebalo naći pod vodom ukoliko se projekt realizira. 

U sklopu regate Rabačke republike Radio Labin je, povodom 20 godina, građanima poklonio koncert Ballbreakersa, AC/DC tribute benda iz Zagreba.

A krajem svibnja za sve građane Općine Sveta Nedelja, posebice roditelje stigla je lijepa vijest. Načelnik Svete Nedelje Gianvlado Klarić i labinski župnik Milivoj Koren ovjerili su ugovor kojim Porečko-pulska biskupija Općini daje pravo građenja na svojim dvjema nekretninama u Vrećarima za potrebe izgradnje budućeg dječjeg vrtića. Govori općinski načelnik Gianvlado Klarić: (ton – Gianvlado Klarić). Na postignutom dogovoru načelnik se posebno zahvaljuje: (ton – Gainvlado Klarić 1). Izgradnjom vrtića u Vrećarima će se: (ton – Gianvlado Klarić 2). Ovjeren ugovor potpisan je na rok od trideset godina s pravom produženja na još trideset godina.  

Mnoštvo posjetitelja uživalo je predposljednje subote u svibnju na rabačkoj rivi na 1. Festivalu kvarnerskog škampa. Restorani Velo Kafe, Kvarner, Miramare i Nostromo, kuhari Valamara i mladi kuhari Srednje škole Mate Blažine pripremali su rižoto sa škampima, palentu na buzaru od škampa, bruschette, škampe na žaru, krem juhu od škampa, ražnjiće od škampa, salate te druge delicije. Uz kvarnerske škampe, posjetitelji Festivala kupnjom čaše za vino po cijeni od 20 kuna, mogli su kušati vina nagrađenih vinara Gorana Baćaca, Larija Juričića, Vinograda San Martino - Miljenka Vretenara te Romea Licula, a degustiralo se i maslinovo ulje Negri. Škampe su izlovili ribarski obrti Leut, Argentin, Argentin 1, Jodre i Bova. Organizator Festivala kvarnerskog škampa bila je Lokalna akcijska grupa u ribarstvu "Alba".

Krajem svibnja svjetlo dana ugledao je album prvijenac labinskog kantautora Valtera Golje koji je ujedno i prvi kompletni (LP) autorski album zabavne glazbe ikada kreiran, produciran, snimljen te objavljen u Labinu, dakle 100% labinski proizvod. Na sjednici Županijske skupštine, održane potkraj svibnja, župan Valter Flego izvijestio je vijećnike kako je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dalo suglasnost na Prostorni plan Istarske županije u kojem se kao energent u Plominu C isključivo može koristiti plin ili obnovljivi izvori energije. Do ovakvog dogovora s državom, odnosno nadležnim Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja došlo je nakon sastanka ministre Lovre Kuščevića i saborskih zastupnika IDS-a Borisa Miletića, Giovannija Sponze i Tulija Demetlike. Zastupnik i labinski gradonačelnik Tulio Demetlika ovakvu odluku nadležnog ministarstva kad je Plomin C u pitanju, kaže ne doživljava kao pobjedu Istre i prije svega Labinštine nad državom, ministarstvom i HEP-om: (ton – Tulio Demetlika). Postupci će sada biti dugi, jer HEP je već potpisao ugovor s Marubenijem, no veli Demetlika: (ton – Tulio Demetlika 1).  

Boćarice Labina nažalost, nisu krajem svibnja uspjela osvojiti naslov državnih prvakinja. U uzvratnom susretu finala doigravanja za naslov klupskih prvakinja Hrvatske, odigranom u boćarskoj dvorani Hrastenica u Čavlima, nisu uspjele napraviti senzaciju i sa trona skinuti aktualnog i sada već četverostrukog uzastopnog državnog prvaka, Školu boćanja Čavle, premda od takvog pothvata nisu bile daleko. Trener labinskih boćarica Romano Grižančić veli da je ovo veliki uspjeh ne samo kluba, već i sporta na Labinštini i dodaje: (ton – Romano Grižančić). Titulu viceprvakinja su osvojile Tanja Grubiša, Anika Ujčić, Snježana Klanjac, Irenka Brajković, Diana Baran, Karmen Benazić, Zvjezdana Vratonja, Sandra Novaković, Romana Cvečić, Petra Burić, Vesna Tončinić i Matea Matijašić.  

Početkom lipnja su na Pristavu u Kršanu započeli pripremni radovi za gradnju dječjeg vrtića. Krajem lipnja na Skitači je održana 11. Smotra vina istočne Istre. Dvostruki laureat bio je Josip Šiljan iz Šegotići. Ove godine po prvi put vina su ocjenjivana na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, odnosno Komisiji za organoleptičko ocjenjivanje vina kojoj je predsjedavala dr.sc. Sanja Radeka. Na smotri je izlagalo 26 vinara od Pule do Rijeke, a predstavljeno je 31 bijelo i 20 crnih vina. Kod bijelih vina ukupno je dodijeljeno 8 zlatnih medalja, 21 srebrna i jedna brončana, a kod crnih 5 zlatnih, 6 srebrnih i 5 brončanih te dvije počasne medalje.

Prvi vikend u srpnju bio je rezerviran za Petrovu u Labinu i otvaranje Labin Art Republike. Četrnaesto izdanje Labin Art Republike je podizanjem zastave na Torionu otvorio frontmen kršonsko-pićonskog etno benda Šćike Zoran Karlić. Istovremeno na glavnom starogradskom trgu odvijao se Festival OPG-a, poduzetništva i obrtništva, kojeg su zajednički organizirali Grad Labin i Styria media grupa, a pod Ložom 5. Galerija ekstra djevičanskog maslinovog ulja, upotpunjena s vinima nagrađivanih vinara Gorana Baćca, Romea Licula i Larija Juričića.

Ministar turizma u tehničkoj Vladi Anton Kliman i najmlađi član obitelji Peteani, Adrian Peteani, potezanjem vrpce otvorili su potkraj srpnja prvi labinski gradski hotel, hotel Peteani. Gradski hotel s četiri zvjezdice na usponu za labinski Stari grad ima 11 dvokrevetnih i tri jednokrevetne sobe, mini wellnes, restoran i parkiralište. Tvrtka Koral, vlasnika Serđa Peteanija, ugostitelja s 30-godišnjim iskustvom u projekt je uložila oko 10 milijuna kuna. Otvaranje hotela, rekao je Serđo Peteani bio je za njega poseban izazov: (ton – Serđo Peteani). On je uvjeren: (ton – Serđo Peteani 1). Nakon 25 godina, koliko je proteklo kad smo prodali zgradu bivšeg katastra, u kojem je danas uređen hotel, njegovo otvaranje u suglasju je s, rekao je na svečanosti otvaranja labinski gradonačelnik Tulio Demetlika: (ton – Tulio Demetlika). Mnogobrojnim uzvanicima na otvaranju hotela Peteani obratio se i istarski župan Valter Flego: (ton – Valter Flego). Zadovoljstvo otvaranjem hotela izrazio je i ministar turizma u tehničkoj Vladi Anton Kliman: (ton – Anton Kliman 1).  

A početkom kolovoza započeli su radovi na izgradnji pomoćne i rekonstrukciji i dogradnji postojeće sportske dvorane. Radove izvodi labinska tvrtka De Conte. Izgradnja i rekonstrukcija sportske dvorane teška je oko 30 milijuna kuna, a financira se kreditom u visini od 25 milijuna kuna te proračunskim sredstvima. Posljednji dani srpnja bili su rezervirani za 11. Legendfest, festival narodnih priča, legendi i mitova Istre koji je u Pićan privukao veliki broj posjetitelja, kako onih malih, tako i velik. Direktor Legendfesta Ivor Zidarić procjenjuje da je u dva dana Legendfest pohodilo oko 6 tisuća posjetitelja. Ovogodišnji Legendfest za temu je imao vampire, koji su dva dana vladali Pićnom. U dvadesetak programa sudjelovalo više od 30 umjetnika iz gotovo svih područja umjetničkog djelovanja. Središnji dio programa svakako je bila i više nego impresivna kazališna predstava Istarskog narodnog kazališta „Vampirska kronika Jure Grando“, autor i redatelj koje je Damir Zlatar Frey, a koja se igrala na nekoliko lokacija u pićanskoj starogradskoj jezgri. Direktor Legendfesta Ivor Zidarić o još jednom izdanju festivala kaže: (ton – Ivor Zidarić). A vampiri, veli nisu preživjeli: (ton – Ivor Zidarić 1).  

Neugodna vijest za sve kupače popularne plominske Copacabane stigla je početkom kolovoza. Naime, redovnim uzorkovanjem mora, utvrđeno je da su plaže u Plominskom zaljevu, Dražine istok i Dražine zapad onečišćene. Na obje plaže Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koji provodi uzorkovanje utvrdio je povećani broj bakterija E.coli. Na sreću zagađenje nije dugo potrajalo. A u prvoj polovici kolovoza u Parku skulptura u Dubrovi promovirana je skulptura „Kula pogleda“ autorice Božice Dee Matasić, sudionice ovogodišnjeg 40. izdanja Mediteranskog kiparskog simpozija. O skulpturi i autorici na prigodnoj je svečanosti govorila povjesničarka umjetnosti i članica Stručnog savjeta MKS-a Branka Arh. Skulptura „Kula pogleda“ građena je od istarskog kamena i rekla je Arh: (ton – Branka Arh). Skulptura ima i svoju konceptualnu ideju: (ton – Branka Arh 1). Božica Dea Matasić je o radu na ovogodišnjem simpoziju kazala: (ton – Božica Dea Matasić). Zadovoljna je i reakcijom posjetitelja: (ton – Božica Dea Matasić 1). Skulptura „Kula pogleda“, 94. je skulptura MKS-a, visoka je tri metra i sastoji se od raspolovljenih slojeva kružno rezanih ploča promjera 1,7 metara koje su složene jedne na druge. Same ploče imaju procjepe od deset centimetara na jednom i dvadeset na drugom kraju koji pružaju mogućnost usmjerenog pogleda. Skulptura je teška 18 tona.  

Potpisivanjem Ugovora o izvođenju radova obilježen je u prvoj polovici kolovoza početak radova na projektu energetske obnove zgrade Centra Liče Faraguna, kojeg je prihvatilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a koji se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna procijenjena vrijednost projekta u trenutku prijave, 4. kolovoza prošle godine, bila je 2.047.867,88 kuna. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta u odnosu na procijenjenu vrijednost utvrđeni su u iznosu od 983.983,20 kuna od čega 30 posto ili 295.194,96 kuna financira Europski fond za regionalni razvoj i 40 posto, odnosno 393.593.28 kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak će se financirati iz proračuna Grada Labina. Cilj projekta je da, rekao je na konferenciji za novinare predstavljajući projekt labinski gradonačelnik Tulio Demetlika: (ton – Tulio Demetlika).  

U Gradskoj loži istog je mjeseca promovirana monografija „20 godina Labinskog uzleta likovnosti“ i otvorena izložba otkupljenih radova s ove likovne manifestacije. O monografiji i Labinskim uzletima likovnosti govorile su Branka Arh, urednica i Gorka Ostojić Cvajner, recezentica monografije, koja je o monografiji između ostalog istaknula: (ton – Gorka Ostojić Cvajner).

Nakon duge bolesti potkraj kolovoza umrla je likovna umjetnica Jasna Maretić – Diminić. Rujan je započeo s lijepom viješću. OPG Šahdanović, vlasnice Umihane Šahdanović iz Čepić polja najbolje je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj u 2016. godini. Ovu vrijednu titulu zaslužili su u projektu Zlata vrijedan kojeg su pokrenuli Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede. Nagradu je obitelji Šehdanović na svečanosti u Državnoj ergeli u Đakovu uručio tehnički ministar poljoprivrede Davor Romić. Uz nagradu Zlata vrijedan, OPG-u Šahdanović pripalo je i novčana nagrada u visini od 30 tisuća kuna. OPG Šahdanović bavi se uzgojem krava motafonki te imaju mini siranu Zlata. Obitelj Šahdanović, Atif i Umihana, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo pokrenuli su 2004. godine.

U rujnu su održani i prijevremeni parlamentarni izbori, na kojima je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika ponovno izborio saborski mandat. Sredinom rujna napokon su započeli i radovi na rekonstrukciji i kompletnoj obnovi dionice ceste od Vozilići do Kršana. Radove teške 5,1 milijuna kuna financiraju Hrvatske ceste, a izvode ih tvrtka Cesta Pula i Istarske ceste.

Posljednjeg dana rujna bogatim programom zatvoren je 1. Bijenale industrijske umjetnosti. Zatvaranje je obilježio mini skandal. Naime, kustosica međunarodnog dijela Bijenala baronesa Lucrezia De Domizio Durini, nije dopustila da Veliki orkestar Osnovne umjetničke škole Matka Brajše Rašana u sklopu programa zatvaranja Bijenala nastupa u dvorani Josepha Beuysa, kojem je Bijenale bio posvećen. Nakon mukotrpnih pregovora koncert je održan u Lamparni. U sklopu programu održana je i manifestacija Radio Labina „Pozdrav ljetu“, a Bijenale je zaključen koncertom grupe „Vatra“.

Prvog dana listopada Komunalno poduzeće „1.Maj“ službeno je preuzelo upravljanje labinskom gradskom tržnicom. U Rapcu je prvih dana listopada svečano otvoreno gradilište dva nova luksuzna ljetovališta Valamar Rivijere - Family Life Bellevue Resort 4* i Valamar Girandella Resort 4*. Riječ je o ulaganju vrijednom pola milijarde kuna, što je ujedno i najveća investicija Valamar Rivijere u 2017. godini, koja će repozicionirati Rabac u vodeću odmorišnu destinaciju u Hrvatskoj. Ovaj projekt osigurat će otvaranje oko 300 novih radnih mjesta te potaknuti gospodarski razvoj lokalne zajednice. Projekt je predstavila Deana Stipanović, istaknuvši da posebnu vrijednost za sve građane i posjetitelje Rapca ima uređenje novih 150 metara staze kojom će se povezati dva dijela sadašnje šetnice uz more. Rabac će dobiti i nove biciklističke staze, atraktivne ugostiteljske ponude, ali i ono što je najvažnije, Valamar Riviera će od iduće sezone podići kategorizaciju destinacije na 4, odnosno 4 i 5 zvjezdica.

Ova najveća Valamarova investicija, rekao je Sandi Sinožić, direktor operacija destinacije Rabac i Krk u Valamar Rivijeri: (ton – Sandi Sinožić). Ovo je izrazito važna investicija za cijelu Labinštinu istaknuo je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika: (ton – Tulio Demetlika). Projekt izgradnje dva nova ljetovališta potpisuje labinska tvrtka Studio 92, a glavni izvođač radova je Kamengrad. Novi Family Live Bellevue Resort uključuje Hotel Bellevue, Residnce Bellevue, Villa Ana, Albona-Anex A Albina Anex B, a po njegovu završetku kapacitet će iznositi 372 sobe. Nova ulaganja u bazene, restorane, plaže, zabavne i ostale sadržaje u ovom resortu značajno će unaprijediti kvalitetu usluge prema standardima vodećeg svjetskog turoperatora i strateškog partnera Valamar Rivijera, TUI-ja koji u Familiy Life Bellevue Resort planira dovesti 80 tisuća gostiju. U sklopu projekta Valamar Girandella Resort obnovit će se sva tri paviljona, centralna zgrada s restoranom te tri vile za smještaj gostiju, a gosti će već iduće godine uživati u čak 12 tisuća metara četvornih tematski uređenih plaža. Valamar Girandella Resort nakon kompletne obnove moći će primiti goste u 399 smještajnih kapaciteta. Završetak radova i otvaranja novih ljetovališta planirano je za kraj svibnja iduće godine.

Naš sugrađanin Mateo Šaina, koji već 12 godina živi u Irskoj, osvojio je u listopadu nagradu Irske akademije za film i televiziju za najbolji reality show 2016. godine. On nastupa u emisiji First Dates Ireland, koji je snimljen početkom godine u Gibson hotelu, u kojem je svaki trenutak bio uhvaćen skrivenim kamerama u prvom showu takve vrste snimljenom u Irskoj. Romantičari puni nade svih uzrasta iz cijele Irske postavljeni su nasumično za stol da večeraju s potpunim strancem u njihovoj potrazi za ljubavlju. Domaćin emisije, bio je Mateo Šaina koji im je svojim pristupom pomogao da se opuste i prepuste trenutku koji će im možda donijeti ljubav. Šaina, kojem je ovo bio TV debi, sasvim suvereno je kandidate vodio kroz show zahvaljujući svom šarmantnom i nenametljivom pristupu, kao i prirođenom osjećaju za komunikaciju. Posebna zahvala vlasnice COCO TV, Linde Cullen, na dodjeli priznanja upućena je upravo Šaini, koji je u potpunosti opravdao njihova očekivanja i nadmašio svog prethodnika iz britanske produkcije ove emisije. U Irskoj su ga prozvali i „Croatian Sensation“. Inače već je snimljena i druga sezona ovog showa, a producenti očekuju i nominaciju za najbolje novo lice/voditelja u kojoj se izvrsno snašao Mateo Šaina. 

Sredinom listopada završila je prva faza obnove gradskog stadiona. Atletičari su dobili odličnu atletsku stazu i borilište za bacačke i skakačke discipline, a nogometaši plato s umjetnom travom za treniranje. Riješen je i sustav odvodnje i automatskog navodnjavanja. U prvu fazu obnove stadiona Grad Labin je uložio nešto više od 1,8 milijuna kuna. U Plominu su krajem listopada počeli radovi na prvoj fazi izgradnje parkirališta. Radove vrijedne 530 tisuća kuna izvodi Obrt Terakop iz Kršana. U prvoj fazi izvest će se potporna konstrukcija, nakon čega će uslijediti nasipavanje i asfaltiranje, kako bi se uredilo trinaest parkirnih mjesta. Parkiralište se gradi uz državnu cestu, odmah do autobusne postaje u smjeru Labin – Rijeka. Početkom studenog u vijećničke klupe Grada Labina, a nakon što nije uspjela izboriti još jedan saborski mandat, sjela je i prisegu položila Nansi Tireli.

Prvih dana studenog prigodnom je svečanošću u Poduzetničkoj zoni Vinež otvoren novi proizvodni pogon Grupe Carel u Hrvatskoj, Carel Adriatic. Predsjednik Grupe Carel Luigi Rossi Luciani tom je prilikom izrazio zadovoljstvo što je pogon otvoren u svega nešto više od godinu dana, od kada su preuzeli proizvodne hale bivšeg Benettona. Rossi se na pomoći u otvaranju novog pogona zahvalio i lokalnoj samoupravi na susretljivosti i pomoći u realizaciji projekta. Pogon Carel Adriatic ima 90 tisuća metara četvornih, od čega 7 tisuća metara četvornih zatvorenog prostora. Trenutno zapošljava 62, a plan je uskoro zaposliti još 50-tak radnika. Stoga je na svečanosti labinski gradonačelnik Tulio Demetlika posebno istaknuo: (ton – Tulio Demetlika). U tri godine Carel će u pogon na Vinežu uložiti 7 milijuna eura. Grupa Carel koja sjedište ima u Padovi proizvodi elektroničke proizvode, odnosno aplikacije za kontrolu i regulaciju grijanja i regulaciju grijanja i hlađenja i uštedu energije. U Vinežu će uspostaviti i liniju za proizvodnju javne rasvjete s LED diodama. U Labin, odnosno Vinež, uložili su, kako je istaknuo Luigi Rossi Luciani zbog širenja na tržište jugoistočne Europe. Grupa Carel, jedna od vodećih tvrtki u svom sektoru, u Italiji ima tri tvornice te po jednu u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu i zapošljava više od tisuću radnika.

U prepunoj Gradskoj galeriji u povodu blagdana svetog Justa promovirana je knjiga pokojnog Bože Glavičića i Daniela Mohorovića „Terra fameja“. O knjizi i suradnji s autorima govorio je u ime nakladnika tvrtke „Zigo“ iz Rijeke Zlatko Ožanić te Daniel Mohorović, koji je u duhovitom i nadahnutom razgovoru s moderatoricom promocije pjesnikinjom Robertom Razzi podsjetio na početke suradnje s Božom Glavičićem ustvrdivši da se knjigu „Terra fameja“ ne može definirati: (ton – Daniel Mohorović). Knjiga je zapravo nastala, rekao je Mohorović, temeljem 40-tak emisija o narodnim običajima koje su on i Božo Glavičić realizirali na Radio Labinu. Posjetiteljima se obratila i kćerka pokojnog Bože, Ivanka Glavičić: (ton – Ivanka Glavičić). Dijelove, dijaloge iz knjige čitali su prof. Čedomir Ružić i Daniel Mohorović. Roberta Razzi je na kraju promocije pročitala i posljednji tekst kojeg je Božo Glavičić, prije svoje smrti, napisao: (ton – Roberta Razzi). Promociju su glazbenim točkama upotpunili vokalni sastav „Rašelinke“ i Duo Silvija i Aleksej, a nazočio joj je i porečko-pulski biskup u miru monsinjor Ivan Milovan.

Prigodnom svečanošću prvih dana studenog u Šušnjevici je, uz nazočnost veleposlanika Rumunjske u Hrvatskoj Constantina Grigorie, bivšeg veleposlanika, a danas generalnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova Rumunjske Cosima Dinescua obilježen završetak obnove zgrade tamošnje osnovne škole. U obnovu škole Općina je uložila 1,2 milijuna kuna, financijsku potporu u visini od 451.600 kuna dala je Rumunjska, a 95 tisuća kuna i Istarska županija. U izuzetno svečanom ozračju veleposlanik Rumunjske Constantin Grigorie istaknuo je potporu koju je rumunjska Vlada i rumunjsko veleposlanstvo dalo ovom projektu, a kazao je i kako će oni i dalje pratiti projekt i davati potporu kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje škole: (ton – Constantin Grigorie).

Zadovoljstvo završetkom projekta izrazio je i bivši rumunjski veleposlanik, danas generalni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Rumunjske Cosim Dinescu kazavši kako će i dalje čuvati ovo zajedničko dobro koje će biti osnova suradnje između Hrvatske i Rumunjske: (ton – Cosmin Dinescu). Svečanosti je nazočila i viša stručna savjetnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Jadranka Huljev koja je posebno istaknula važnost istrorumunjskog jezika: (ton – Jadranka Huljev). Na velikoj podršci Rumunjskoj, ali i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje se pridružilo očuvanju škole u Šušnjevici zahvalila se i zamjenica istarskog župana Viviana Benussi: (ton – Viviana Benussi). Vjeruju u realizaciju projekta, započetog još 2009. godine, nikad nije gubio načelnik Općine Kršan Valdi Runko: (ton – Valdi Runko). U obnovljenoj školskoj zgradi za sada je uređen prostor za Područnu školu Šušnjevica Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića iz Čepića, koju će pohađati četvero učenika, a u prizemlju zgrade predviđen je prostor za budući Eko muzej „Vlaški puti“.

Sredinom studenog došlo je, po prvi put u povijesti, do zamućenja izvorišta Plomin pa se ono osim s oborinama povezivalo, kako je rekao direktor Vodovoda Dino Škopac: (ton – Dino Škopac 1). Izvor Plomin zamutio se do kraja studenog još dva puta.  

Radio Labin je krajem studenog u Opatiji na 9. Danima elektroničkih medija dobio dvije nagrade. Nagrađeni smo godišnjom nagradom za najbolji radijski jingl, za jingl za emisiju Radio Gerila i posebnim priznanjem za 20 godina rada.

U Plomin Luci je krajem jedanaestog mjeseca prigodnom svečanošću otvoreno gradilište DENOX postrojenja za izdvajanje dušikovih oksida iz dimnog plina bloka dva Termoelektrane Plomin. Riječ je o ključnoj investiciji koja će omogućiti da se od 1. siječnja 2018. godine rad i ispuštanje plinova Termoelektrane Plomin uskladi s graničnim vrijednostima emisija prema direktivama Europske unije. Na svečanosti je direktor Plomina Mihajlo Mirković podsjetio da su Termoelektrana Plomin i Alstom Hrvatska, danas General Electric Hrvatska, potpisali u studenom 2014. godine ugovor o izgradnji DENOX postrojenja u Termoelektrani Plomin dva, vrijednog 17,3 milijuna eura te dodao: (ton – Mihajlo Mirković). Od 15. svibnja do 28. srpnja iduće godine Plomin dva bit će izvan pogona i za to vrijeme obavit će se većina radova. U probni pogon DENOX postrojenje krenut će 29. srpnja 2017. godine, a 15. studenoga obavit će se tehnički pregled i ishodovati uporabna dozvola. Najbitnije je zaključio je Mirković da će se izgradnjom DENOX postrojenja donijeti: (ton – Mihajlo Mirković 1).  

Miranda Škalamera Verbanac promovirala je posljednjeg vikenda u studenom svoju treću slikovnicu „Zec Rojskić va Anine kapuze“. Slikovnica je tiskana u nakladi od 300 primjeraka, recenzenti su Rina Miletić i prof. Dean Nestorović, nakladnik je Arsia Art iz Raše, urednik Leo Knapić, a tiskana je u Vetva Graphu.  

Krajem mjeseca je Goran Zahtila, prokurist tvrtke Maslinica dobio nagradu Menadžer godine u kategoriji srednjih poduzeća, koju tradicionalno dodjeljuje Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM – CROMA).

Nakon više od 2 godine pregovora, Općina Pićan i Rockwool su krajem pretposljednjeg mjeseca u godini pronašli način za suradnju i suživot te odlučili potpisati sporazum prema kojem obje strane zaustavljaju sve međusobne sudske tužbe. Načelnik Općine Pićan Ivan Franković je rekao: "S ovim sporazumom smo i formalno okončali sve naše sporove i okrenuli novu stranicu naše suradnje i međusobne podrške. Nema više sudskih sporova. Moramo zajedno raditi na dobrobit svih nas. Težimo odnosu koji je profesionalan, miran i uspješan, upravo onakav kakav odnos imamo sa svim ostalim poduzetnicima na našem području." Alberto Petro i Aleks Fonović, članovi uprave tvrtke Rockwool Adriatic opisali su nagodbu kao iznimno važnu za obje strane te je Fonović istaknuo: "Ovaj sporazum nadilazi lokalni značaj, jer ovo nije samo priča između jedne općine i jedne tvrtke. Izuzetno je bitan za investicijsku klimu u Hrvatskoj općenito, te zato ima i međunarodni značaj. Svi znamo da je naša priča bila u središtu pozornosti kada se govorilo o barijerama prema stranim ulagačima u Hrvatskoj". Kao dio ovog sporazuma, Rockwool se složio platiti Općini Pićan iznos od 11,5 milijuna kuna koji približno odgovara povećanom iznosu komunalne naknade sukladno odluci Općine Pićan za razdoblje od siječnja 2014. do kraja prosinca 2016. a koji je bio razlogom nekoliko sudskih sporova.

Pčelarska udruga „Labin“ prvih je dana prosinca je u područnoj školi Kature organizirala prvo ocjenjivanje meda istočne Istre „Ripenda 2016“. Ukupni pobjednik bio je Miran Gortan sa svojim medunom, a uz njega je, kao ukupni pobjednik po vrsti meda, za cvjetni med nagrađen i Fredi Petrović.

„Cagodar je ta naš Labin. Cagodar je naš zajik, naša labinjonska cakavica." Rečeno je posljednjeg mjeseca u godini na predstavljanju vizualnog identiteta „Labinjonske cakavice“ kojeg su autori labinski dizajneri sa zagrebačkom adresom, Klaudia Barbić i Piero Ricci. Labinjonska cakavica je projekt grada Labina čija je misija očuvanje, njegovanje i promoviranje izvorne dijalektalne riječi dok je predstavljenim vizualnim identitetom cakavice autentičnost labinskog govora stavljena u interakciju sa promatračem kroz atraktivne i suvremene kanale komunikacije. Vizualni identitet inspiriran je povezivanjem tradicionalnih vrijednosti i suvremenih potreba.

Tvrtka Koral i Serđo Peteani sredinom su prosinca dobili posebno priznanje, dobitnici su nagrade istarske Turističke zajednice "Zlatna koza" u kategoriji turističkih proizvoda za ekskluzivni i inovativno uređen hotel Peteani, prvi labinski gradski hotel.

Radio Labin je krajem prosinca proglasio Najdogađaj 2016. godine. Slušatelji su s velikim brojem glasova za najdogađaj proglasili Humanitarnu akciju „Svi za Vinež“. Labin je pred Božić imao i svoj advent. Božić u Labinu u središtu grada na Zelenicama privukao je velik broj građana, a najspektakularnije je bilo u noći uoči Badnjaka na koncertu Parnog Valjka i veličanstvenom vatrometu. Na labinskoj tržnici po prvi put se, a u organizaciji Komunalnog poduzeća "1. Maj Labin" održala manifestacija "Božić na markate".

Nogometaši županijskog ligaša Plomina iznenadili su potkraj godine, ne rezultatima, već klupskim kalendarom za 2017. godinu. Neobičnim kalendarom u kojem svaki mjesec u godini predstavlja jedan nogometaš, pomalo obnažen i usred nekih djelatnosti primjerenih plominskom okruženju.

Hvala vam što ste još jednu godinu bili s nama i uz nas. U novoj 2017. želimo vam obilje zdravlja, sreće, mira, ljubavi i ostvarenje svih vaših želja. A naša je želja da uz naš i vaš radio budete i iduće godine. Sretna vam nova!

{fcomment}